Od lijekova i konvektora do dijelova za auta: Siva zona online kupovine u BiH

Vlado iz Banje Luke imao je različita iskustva s kupovinom putem interneta, što preko domaćih, što preko stranih platformi.

Najčešće, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), naručuje stvari za kuću, igračke za djecu, dijelove za auto, pa, čak, i polovne mobitele.

"Bilo je raznih iskustava, uglavnom, stigne malo lošiji kvalitet od onog što očekuješ kada naručiš, ali do sada nije bilo slučajeva neke prevare da naručim telefon, pa da ti dođe komad drveta. Dobiješ ono što si platio, ako platiš malo više, dobiješ malo bolje, ako platiš neku bagatelu, dobiješ onda nešto što ti možda nije ni trebalo", kaže Vlado.

Garderoba, obuća, kućanski aparati, kozmetika, suplementi i lijekovi, svakodnevno se nude i prodaju na internetu.

Iza tih profila, uglavnom, stoje neregistrovani trgovci koji posluju bez ikakvih kontrola, poreskih obaveza i garancija za kupce.

Prema analizi koju je uradilo Ministarstvo trgovine Federacije BiH, samo 12 posto online trgovaca u ovom entitetu je registrovano, dok većina posluje u sivoj zoni. Zbog toga država izgubi godišnje 300 miliona maraka (oko 150 miliona eura).

Ove brojke potakle su vlasti u Federaciji BiH da izrade nacrt zakona o e-trgovini kako bi se zaštitili potrošači i stalo u kraj sivoj zoni digitalnog tržišta.

Inače, oblast online trgovine nije bila do sada adekvatno regulisana u Federaciji BiH, dok je pitanje e- trgovine od 2019. godine regulisano Zakonom o trgovini u drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj.

Elektronska trgovina je oblik prodaje na daljinu, koja se realizira na način da se robe i usluge nude, naručuju i prodaju preko interneta.

Šta još građani BiH kupuju online?Građani koje je anketirala Radio Slobodna Evropa podijeljeni su u mišljenjima o online kupovinama.

"Kupujem neke sitne stvari i onda nema nekog velikog razočarenja", kaže Sarajka Sanja.

Dodaje i kako je na jednu isporuku čekala skoro dva mjeseca.

"Naručivala sam i sa jedne stranice domaće i čekala sam na isporuku skoro dva mjeseca, u pitanju su bili konvektori za grijanje, stiglo je to, ali nije bilo ono što sam naručila, jedan je bio ok, drugi nije, a nije ni mali iznos u pitanju", kaže Sanja.

Vesna iz Sarajeva rijetko naručuje, ali kada to čini, uglavnom, naručuje sa provjerenih stranica, po preporukama, i tamo gdje je sigurno.

"I zato kad naručim budem zadovoljna, sve se pokazalo dobro što sam dosad naručivala", dodaje ona.

Online kupovinom nije bila zadovoljna sagovornica RSE koja je željela ostati anonimna.

"Nisam bila zadovoljna, naručivala sam odjeću s neke naše stranice, i kada mi narudžba stigne, ne stigne ona veličina odjeće koju sam naručila. Kvalitet bude ok, ali ostalo i ne baš", dodaje ona.

Marko iz Banje Luke ne kupuje često, ali nema loša iskustva s online trgovinom.

"Kupujem nešto što mi je zanimljivo u tom trenutku i nešto što mi treba. Kad neko nešto prodaje, tražim da vidim kakve su ocjene tog prodavca i da li ima pozitivne ocjene od kupaca", kaže Marko.

Kupci koji online putem naručuju robu od neregistrovanih trgovaca, često ostaju bez garancije mogućnosti povrata novca, a nerijetko i bez same robe.

Šta zakon o e-trgovini u Federaciji BiH predviđa?Tri su cilja novog nacrta zakona o e- trgovini. Za Ministarstvo trgovine Federacije BiH, koji je predlagač zakona, najvažniji je zaštita tržišta i potrošača.

Ministar trgovine Federacije BiH Amir Hasičević za RSE kaže da je e- trgovina rasprostranjena i da se teško može kontrolisati. Najviše žalbi koje stižu, prema njegovim riječima, u ministarstvo se odnose na online kupovinu.

"Dužni ste ako prodajete tehnički složeni proizvod, naprimjer, kućanski aparati, da obezbijedite servis, rezervne dijelove, povrat proizvoda. I to u roku 14 dana, ukoliko ste to prodali e- trgovinom. Međutim, to se ne poštuje, fiktivno se registruju e- trgovine", kaže federalni ministar.

Naglašava i da su penzioneri i starije osobe, najčešće, žrtve prevara, jer su manje informisani i vjeruju u obećanja prodavca.

Osim zaštite tržišta i potrošača, cilj zakona je suzbijanje sive ekonomije u ovoj oblasti.

"E -trgovina je jako rasprostranjena, maha uzima sve više, mi smo razgovarali sa pojedinim većim kompanijama koje imaju dobre web šopove, i koji dobro rade. Oni su nam rekli da im nelegalna prodaja na internetu uzima po trideset posto od ukupnog prometa i to već postaje značajno. Donekle su tome doprinijele i kineske platforme, jer ne plaćaju nikakve poreze ovdje", kaže Hasičević za RSE.

Dodaje i da se u zakonu definisala razlika između trgovca i prodavača.

"Ako vi prodajete jedno auto, onda ste vi prodavac. I kao takav dužni ste neke podatke obezbijediti. Ali, kad ste trgovac, dužni ste da se registrujete. Znači, ako vi imate neku radnju gdje prodajete, recimo, kožnu galanteriju i želite da izađete u e-trgovinu, onda se dužni da registrujete i tu vrstu djelatnosti i nju prijavljujete, ona je predmet ovog zakona", kaže Hasičević.

Dodaje i da se zapelo na 'kurirskim službama', jer se putem njih ostvaruje identifikacija trgovca.

“Vi kupite proizvod, date novac kuriru, on taj novac mora nekome dati. A pri tome vam je taj neko prodao neispravan proizvod, ilegalan, čak, a ne možete doći do njega, i onda je tu puno zakona koje moramo usklađivati, ali u svakom slučaju pronašli smo neko rješenje. Očekujem do oktobra da će zakon proći", ističe ministar.

Ekonomista Admir Čavalić kaže za RSE da bio bilo dobro da zakon olakša i učini jeftinijim proces registracije.

Ističe kako mora postojati sinhronizacija između ministarstva, federalne uprave za inspekcijske poslove i poštanskih operatera, da pokušaju maksimalno vršiti kontrolu nad internet trgovinom.

Kako je e- trgovina regulisana u RS?Ministar trgovine i turizma bh. entiteta RS, Denis Šulić, kaže za RSE da je pitanje e- trgovine regulisano prije šest godina u okviru Zakona o trgovini.

Prema njegovoj procjeni, ona još nije dovoljno rasprostranjena da bi se mogla definisati kao poseban zakon.

"U okviru zakona o trgovini, definisano je da se trgovina može vršiti na daljinu, daljinska trgovina na robu, na malo, kao i pružanje usluga potrošačima. A siguran sam da ćemo u izmjenama i dopunama zakona, koji ćemo imati o trgovini u 2026. godini, definisati podrobnije i puno bolje elektronsku trgovinu u RS", kaže Šulić za RSE.

Kako i gdje se kupuje online u BiH?Asocijacija za internet trgovinu “eComm” u Bosni i Hercegovini početkom marta 2023. godine objavila je istraživanje o elektronskoj trgovini u BiH, kao i iskustva kupaca na internetu.

Navedeno je da se većina kupovina u BiH obavlja u domaćim online trgovinama, dok se kod međunarodnih kupovina najviše cijeni brza dostava na kućnu adresu.

Najviše i najčešće se, prema istraživanju, kupovala elektronika, potrepštine za dom i vrt, hrana i piće, odjeća za djecu, preparati za ljepotu i zdravlje. Vrijednost se kretala između 30 do više od 200 maraka.

Istaknuto je i da su intenzivni kupci mlade porodice, mladi zaposleni, a sve više i starije osobe.

Istraživanje je otkrilo i da prije online kupovine, kupac najčešće traži informacije, prvo na društvenim mrežama, internet stranici proizvoda, te putem preporuke porodice.

Na online kupovinu najviše utječe široka ponuda, specifični proizvodi, najpovoljnija ponuda i najniža cijena, dobar opis proizvoda, kao i brza dostava.