KAKO ZAŠTITITI ZDRAVLJE SRČANIH BOLESNIKA 7 preporuka vodeće kardiologinje i 1 razlog zašto ne smijete propustiti terapiju
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, više od 17,5 milijuna ljudi u svijetu godišnje umire od kardiovaskularnih bolesti, koje su vodeći uzrok smrti i invaliditeta. Predviđa se da će do 2030. taj broj narasti na gotovo 23 milijuna. Srčani udar i druge bolesti srca i krvnih žila svake godine u Hrvatskoj odnesu više od 25.000 života. Liječnici upozoravaju da se čak 80 posto prijevremenih smrti od srčanih bolesti i moždanog udara može prevenirati promjenom rizičnog ponašanja. Srčani bolesnici značajno mogu utjecati na kvalitetu života redovitim uzimanjem propisane terapije jer čak i jedan dan bez terapije može ostaviti posljedice! A terapija i zdrave životne navike posebno su važne za srčane bolesnike u vrijeme svjetske pandemije Covida-19, koja bi mogla potrajati još neko vrijeme. Vodeća kardiologinja prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić iznosi osam preporuka za oboljele od kardiovaskularnih bolesti.
Imam zdravstvenih problema sa srcem i krvnim žilama – jesam li u većem riziku od zaraze koronavirusom?
Znamo da je ovo teško vrijeme za mnoge ljude, posebno ako već imate zdravstveni problem. Većina ljudi s koronavirusom (Covid-19) ima blage simptome i potpuno se oporavi od bolesti. Bolest srca ili krvotoka vjerojatno ne povećava rizik obolijevanja od koronavirusa u odnosu na ostatak populacije. No, ako se zarazite, postoji viši rizik od komplikacija tj. težeg tijeka bolesti. Stoga je važno da se pazite, ne izlazite pretjerano te se prilikom izlaska pravilno zaštitite.
Trebam li zvati Hitnu ili ići u bolnicu ako se zabrinem za svoje zdravlje?
Bez obzira na to imate li simptome koronavirusa ili ne, ključno je nazvati Hitnu pomoć ako imate simptome koji bi mogli biti srčani ili moždani udar ili ako se vaši srčani simptomi pogoršaju. Ne odgađajte nazvati Hitnu ili se javiti u bolnicu jer mislite da su bolnice prezauzete. Zdravstvena skrb je organizirana i postoje sustavi koji liječe ljude od srčanog udara. Uvijek biste trebali nazvati Hitnu pomoć ako je bol u prsima iznenadna, a proširila se na ruke, leđa, vrat ili čeljust, ako osjećate pritisak u prsima, težinu i nedostatak zraka i ako tegobe ne popuštaju. Pogotovo ako ste već dokazano osoba s bolešću srca ili ste već preboljeli srčani udar. Hitnu biste trebali nazvati i ako imate znakove moždanog udara, kao što je naginjanje lica na jednu stranu, nemogućnost podizanja obje ruke, poteškoće u govoru, a to biste trebali učiniti i ako imate ozbiljnih poteškoća s disanjem.
Koji su srčani bolesnici u posebnom riziku u vrijeme pandemije?
Ovo su stanja koja mogu značajno povećati vaš rizik i zato se posebno pazite ako:
• imate srčanu bolest i imate više od 70 godina
• imate bolest srca i pluća ili kroničnu bolest bubrega
• imate anginu pectoris koja vam ograničava svakodnevni život
• primljeni ste u bolnicu na liječenje zatajenja srca u posljednjih godinu dana
• imate bolest srčanih zalistaka
• oporavili ste se od nedavnih operacija na otvorenom srcu u posljednja tri mjeseca (uključujući operaciju srčanih premosnica – bypass)
• imate kardiomiopatiju (bilo koje vrste) te ako imate simptome poput otežanog disanja koje ograničava vaš svakodnevni život
• imate kongenitalnu bolest srca (bilo koje vrste); ako imate i nešto od sljedećeg: plućnu bolest, plućnu hipertenziju, zatajenje srca, imate više od 70 godina, trudni ste ili imate složene urođene bolesti srca.
Imam fibrilaciju atrija – jesam li više ugrožen koronavirusom?
Za sada nema podataka prema kojima biste bili značajnije ugroženi ako imate fibrilaciju atrija, posebno ako je ona dobro kontrolirane frekvencije.
Imam srčani elektrostimulator – jesam li više ugrožen koronavirusom?
Ovisi o tome zašto vam je ugrađen srčani elektrostimulator. Nema dokaza da virus može inficirati elektrostimulator ili kardioverter defibrilator ili da uzrokuje endokarditis.
Imam visoki krvni tlak – jesam li više ugrožen koronavirusom?
Visoki krvni tlak (hipertenzija) povezan je s povećanom stopom smrtnosti kod ljudi koji imaju infekciju Covid-19. To se temelji na podacima velikih istraživačkih studija o oboljelima od Covida-19. Na temelju statistika koje imamo ne može se utvrditi postoji li razlika u komplikacijama Covida-19 između ljudi koji su dobro ili loše kontrolirali krvni tlak. Vjerojatno je, međutim, da je vaš rizik relativno mali ako imate dobro kontroliran krvni tlak (ako ste krvni tlak lijekovima sveli na ciljnu razinu) i niste imali komplikacija uzrokovanih visokim krvnim tlakom.
Jesu li točna nagađanja da do povećanja rizika može doći i uslijed uzimanja kardiološke terapije?
Postojale su moguće teorije da bi određena skupina lijekova koja se učestalo koristi u terapiji povišenog krvnog tlaka i kod pacijenata sa srčanim popuštanjem mogla dovesti do težeg oblika bolesti (ACE inhibitori, blokatori angiotenzinskih receptora). Nema, međutim, nikakvih dokaza da često korišteni lijekovi za bilo koji kardiovaskularni poremećaj mogu povećati rizik od zaraze Covid-19 ili dovesti do težeg oblika bolesti. Savjetujemo svim pacijentima da nastave uzimati lijekove, osim ako im liječnik ne naloži drugačije.
Trebam li se i dalje pridržavati redovite terapije?
Da, terapiju koju vam je propisao liječnik trebate uzimati redovito. Važno je da ju ne propustite nijedan dan. U slučaju da propustite terapiju, može vam se dogoditi porast krvnog tlaka i srčane frekvencije. Ako vam je, pak, propisana terapija za razrjeđivanje krvi, još je riskantnije prestati uzimati lijek jer već u roku od jednog dana njegovo djelovanje može postati bitno smanjeno, a vaše zdravlje narušeno!