KOMENTAR FRENKIJA LAUŠIĆA Karantenu sad dovode u pitanje jer je postigla uspjeh
'PARADOKS KARANTENE' - Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, izračunao je na osnovu matematičko-epidemiološkog modela sa 13 varijabli kako bi uvođenjem karantene samo tjedan kasnije broj mrtvih u našoj zemlji bio dvostruko veći.
Ozren Polašek, profesor na Katedri za javno zdravstvo i voditelj Centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, izračunao je na osnovu matematičko-epidemiološkog modela sa 13 varijabli kako bi uvođenjem karantene samo tjedan kasnije broj mrtvih u našoj zemlji bio dvostruko veći.
Da smo još dva tjedna oklijevali, prenosi kolegica Tanja Rudež to istraživanje, broj mrtvih bio bi gotovo pet puta veći nego danas. Naravno, u posljednja dva mjeseca mogli smo naići na velik broj kontradiktornih znanstvenih i “znanstvenih” studija diljem svijeta i laiku zbilja nije lako, ako je uopće moguće, snaći se u moru različitih informacija o pandemiji koronavirusa.
Građani su, i u Hrvatskoj, uglavnom podijeljeni u dva tabora - na one koji zastupaju teoriju i praksu “čekića i plesa”, prema kojima je bilo potrebno u startu krenuti s jakim karantenama, a potom polako slabiti te mjere, te one koji su se zalagali za slabije karantenske mjere i jače oslanjanje na preporuke, a ne zabrane.
Još nema konačne “presude” o tom pitanju i vjerojatno ćemo tek za nekoliko godina, ako ikada, dobiti konačni znanstveni konsenzus po tom pitanju. Naravno, glavna dilema je pritom bila i ostala hoće li više žrtava odnijeti koronavirus ako se ide sa slabijim epidemiološkim mjerama ili će više žrtava donijeti ekonomske posljedice “lockdowna”.
Stoga je bitno to da odgovor na to pitanje nije bilo moguće znati prije dva mjeseca jer se, zbog nedostatka informacija, nije mogla procijeniti opasnost. Trenutno smo, pak, u situaciji, pogotovo u Hrvatskoj, takozvanog “paradoksa karantene”. Upravo, naime, zbog uspjeha karantenskih mjera mnogi sada dovode u sumnju uspostavu same karantene i tvrde da smo pretjeranim ograničavanjem rada ekonomije nanijeli nepotrebne štete cijelom društvu.
Međutim, studije poput gore navedene, ako su točne, govore da je karantena ipak bila potrebna. Na koncu, bez obzira na to tko je u toj priči u pravu, možemo se samo nadati da će virus barem na neko vrijeme, ako ne i za stalno, izgubiti na svojoj “ubojitosti”, iz bilo kojeg razloga, i da ćemo moći nastaviti naš hrvatski, učmali ekonomski rast i razvoj.