OŽILJCI OD POTRESA NA ZAGREBAČKOM PMF-u 'Rupe su tolike da se vidi prostor iza zida, stradali su i mikroskopi'
UNIŠTENA ZGRADA - Osim Biološkog, neupotrebljiv je i Geografski odsjek, oštećen je i Botanički vrt, kao i glavna zgrada PMF-a na Horvatovcu
Glavni ulaz biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Rooseveltovom trgu u Zagrebu je zatvoren. Zgrada od potresa nije sigurna za boravak, a razlog za to se može pronaći odmah iza tih zaključanih vrata.
Neupotrebljiv
Naime, nosivi zidovi u ulaznom hodniku su popucali, a pukotina koja počinje u prizemlju penje se skroz do vrha zgrade. No, ovo nije jedini ranjeni objekt u sklopu fakulteta koji ima ožiljke od potresa. Geografski odsjek je isto tako trenutno neupotrebljiv, oštećen je i Botanički vrt, kao i glavna zgrada na Horvatovcu.
Zapravo, svi su objekti zadobili neka oštećenja, a prema prvim procjenama šteta iznosi 20 milijuna kuna, iako će konačni iznos potreban za obnovu biti puno, puno veći. Upravo zato je PMF pokrenuo humanitarnu akciju prikupljanja sredstava za sanaciju štete od potresa “Za naš PMF”, kako bi skupio potrebna sredstva da bi se njihovi studenti i djelatnici što prije mogli vratiti u svoje kabinete.
- Oštećene su nam sve zgrade u sklopu fakulteta. Na brojnima su popadali dijelovi fasadnih cigli, na nekima su se urušile stropne konstrukcije, a na svim objektima u centru su nam se urušili dimnjaci. Najgore su prošli biološki i geografski odsjek, gdje smo isprva mislili da šteta nije tako velika, no kad smo otvorili zidove, shvatili smo da je stanje puno gore nego što smo očekivali - kaže nam dekanica prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija.
Donekle sanirano
Da je stanje uistinu ozbiljno uvjerili smo se i sami prilikom obilaska zgrade biološkog odsjeka. U prašnjavom prizemlju su nas osim dekanice i njenih suradnica dočekali i goli zidovi na kojima se pukotine poput puzavca penju po ciglama. No, sa svakim katom šteta je sve očitija. U praktikumu algi su rupe kroz koje se mogu vidjeti cijevi, u laboratoriju cigle doslovno vise u zraku jer se dio zida ispod njih urušio, a u praktikumu zoologije zid je toliko oštećen da je jedino rješenje njegovo rušenje.
- Prvi dan nakon potresa smo odmah došli ovdje. Ti prizori, bilo je apokaliptično. Studirala sam ovdje, radim 20 godina na PMF-u i jednostavno, kroz sjećanje, znaš kako ovaj prostor treba izgledati. No, sada je sve to nestalo - kaže prof. dr. sc. Ivančica Ternjej, pročelnica biološkog odsjeka.
Sada, dva i pol mjeseca nakon potresa, stanje na odsjeku je barem donekle sanirano. Naime, na nekim dijelovima je zgrada doslovno “zijevala” od oštećenja, a rupe su bile toliko velike da si kroz njih mogao vidjeti prostoriju iza zida. Jedan od razloga tako velikog oštećenje jest činjenica da se biološki odsjek nalazi u zgradi iz 1896. , u čijoj se gradnji nije koristio cement, već pijesak i trstika, koja se sada može vidjeti kroz napuknuti strop.
- Zgrada se može komadić po komadić rastaviti - kaže prof. dr. sc. Vesna Benković, prodekanica za investicije i razvoj, dok rukom bez problema vadi dijelove cigli iz zida.
Izrazito traženi
No, na PMF-u je problem i popravak opreme. U biološkom odsjeku se, primjerice, koriste mikroskopi kojima i najmanje zrno prašine u aparaturi predstavlja veliki problem u radu.
Servis za jedan elektronski mikroskop dođe i do 10.000 eura, tako da će veliki dio iznosa za obnovu otići i na ponovno osposobljavanje opreme za rad. Uz sve to, ostaje još i pitanje koliko će ovaj potres ostaviti štete na sam akademski rad fakulteta jer, kako kaže dekanica, samo par izgubljenih mjeseci u znanosti može imati ogromne posljedice.
- Oštećene odsjeke smo preselili na druge lokacije fakulteta, no odlučili smo da nećemo smanjiti upisne kvote za iduću godinu jer su kadrovi našeg fakulteta izrazito traženi - ističe Čižmešija.