Amnesty: Pandemija izgovor za suzbijanje ljudskih prava

Odgovori vlada na krizu COVID-19 "razotkrili su kolika je cijena socijalne isključenosti, nejednakosti i prekoračenja državnih ovlašćenja", piše u izvještaju Amnesty Internationala sa sjedištem u Londonu u godišnjem izvještaju objavljenom 7. aprila.

Amnesty International saopštava da su neke mjere za suzbijanje pandemije izazvane korona virusom pogoršale postojeće obrasce zlouporaba i nejednakosti u Evropi i Centralnoj Aziji, gdje su brojne vlade krizu koristile “kao dimnu zavjesu za preuzimanje moći, suzbijanje sloboda i izgovor za ignorisanje obaveza prema ljudskim pravima."

Prema izvještaju, Amnesty Internationala gotovo polovina svih zemalja u regiji Evrope i Centralne Azije uvele su vanredno stanje vezano za COVID-19, a vlade su ograničavale prava poput slobode kretanja, izražavanja i mirnog okupljanja.

Nametanje mjera zaključavanja i druge restriktivne mjere vezane za javno zdravlje "nesrazmjerno" su pogodile marginalizovane pojedince i grupe koji su bili meta nasilja, provjera identiteta, karantina i novčanih kazni.

U izvještaju se navode primjeri Roma i ljudi u pokretu, uključujući izbjeglice i one koji traže azil, koji su bili stavljeni u diskriminatorni "prisilni karantin" u Bugarskoj, na Kipru, Francuskoj, Grčkoj, Mađarskoj, Rusiji, Srbiji i Slovačkoj.

Službenici organa za provođenje zakona protivzakonito su primjenjivali silu u Belgiji, Francuskoj, Gruziji, Grčkoj, Italiji, Kazahstanu, Kirgistanu, Poljskoj, Rumuniji i Španiji. A u Azerbejdžanu su se pojačala hapšenja zbog politički motivisanih optužbi "pod izgovorom" da se obuzda pandemija.

Međunarodne organizacije traže brže vakcinisanje zdravstvenih radnika

Zašto su španjolski umjetnici potpisivali peticiju protiv hapšenja repera?

Oko 3.000 migranata u BiH spava pod vedrim nebom, uprkos novcu EU

U državama u kojima su slobode već bile strogo ograničene, prošle godine zabilježena su daljnja ograničenja.

Ruske su vlasti "izašle iz okvira organizacija, stigmatizirajući takođe pojedince kao "strane agente".

U međuvremenu su vlasti u Kazahstanu i Uzbekistanu usvojile ili predložile nove restriktivne zakone o javnim okupljanjima.

Bjeloruska policija odgovorila je na masovne proteste pokrenute optužbama za izbornu prevaru "masovnim i nezabilježenim nasiljem, mučenjem i drugim zlostavljanjem".

"Nezavisni glasovi su brutalno suzbijani preko proizvoljnih hapšenja, politički motivisanim kaznenim progonom i drugim oblicima odmazde koja je eskalirala protiv opozicionih kandidata i njihovih pristalica, aktivista političkog i civilnog društva i nezavisnih medija", navodi se u izvještaju.

Vlade u Armeniji, Azerbejdžanu, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Francuskoj, Mađarskoj, Kazahstanu, Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Srbiji, Tadžikistanu, Turskoj, Turkmenistanu i Uzbekistanu "zloupotrijebile su postojeće i nove zakone da bi umanjile slobodu izražavanja."

Vlade su također poduzele nedovoljne mjere za zaštitu novinara i zviždača, uključujući zdravstvene radnike, a ponekad su ciljale one koji su kritikovali vladine odgovore na pandemiju. To je bio slučaj u Albaniji, Armeniji, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Kazahstanu, Kosovu, Poljskoj, Rusiji, Srbiji, Turskoj, Ukrajini i Uzbekistanu.

U Tadžikistanu i Turkmenistanu medicinski radnici se "nisu usudili da se izjasne protiv već grubih ograničenja slobode izražavanja."

Erozija nezavisnosti pravosuđa

Amnesty International u izvještaju kaže da su vlade u Poljskoj, Mađarskoj, Turskoj i drugdje nastavile da poduzimaju korake iz 2020. godine koji su nagrizali nezavisnost pravosuđa. To je uključivalo disciplinovanje sudija ili ometanje njihovih imenovanja zbog izkazivanja nezavisnosti, kritikovanja vlasti ili donošenja presuda protivnih željama vlade.

U Rusiji i u "većem dijelu" istočne Evrope i Centralne Azije kršenja prava na pošteno suđenje i dalje su "raširena", a vlasti su navodile pandemiju kao razlog za uskraćivanje sastanaka pritvorenika s advokatima i zabranjujući javno praćenje suđenja.

U Bjelorusiji je "narušen privid poštovanja prava na pošteno suđenje i odgovornost".

"Ne samo da se istražuju ubistva i mučenja mirnih demonstranata, već su vlasti činile sve da zaustave ili spriječe pokušaje žrtava kršenja da podnesu prijave protiv počinitelja", navodi se u izvještaju.

Ljudska prava u konfliktnim zonama

Prema Amnesty Internationalu, sukobi u zemljama koje su činile bivši Sovjetski Savez nastavili su da "koče" razvoj i regionalnu saradnju.

U Gruziji, Rusiji i otcijepljenim regijama Abhazije i Južne Osetije nastavljeno je sa ograničavanjem slobode kretanja s ostatkom oblasti, uključujući postavljanje fizičkih prepreka.

De facto vlasti u otcijepljenoj regiji Moldavije Transdnjestar, uvele su ograničenja za putovanja s teritorija pod nadzorom vlade, što je uticalo na medicinske odredbe za lokalno stanovništvo.

Na istoku Ukrajine i ukrajinske vladine snage i separatisti koje podržava Rusija takođe su uveli ograničenja na putovanje preko kontaktne linije, čime je pogođeno mnogo ljudi zbog nedostatka pristupa zdravstvenoj zaštiti, penzijama i radnim mjestima.

Prošle jeseni oružani sukob između Armenije i Azerbejdžana rezultirao je s više od 5.000 smrtnih slučajeva, a sve strane koristile su kasetnu municiju zabranjenu međunarodnim humanitarnim pravom, kao i teško eksplozivno oružje s širokim djelovanjem u gusto naseljenim civilnim područjima.

I azerbejdžanske i armenske snage takođe su "počinile ratne zločine, uključujući vansudska pogubljenja, mučenje zarobljenika i skrnavljenje leševa suprotstavljenih snaga."

Sužavanje prostora aktivistima za ljudska prava

Izvještaj Amnesty Internationala kaže da su neke vlade u Evropi i Centralnoj Aziji dodatno ograničile prostor za borce za ljudska prava i nevladine organizacije kroz "restriktivne zakone i politike i stigmatizirajuću retoriku".

Ovakav pristup vlada je "prorijedio redove civilnog društva i odbacivanjem finansiranja, jer su se izvori finansiranja od pojedinaca, fondacija, preduzeća i vlada smanjivali zbog ekonomskih poteškoća povezanih s COVID-19".

Vlade Kazahstana i Rusije nastavile su sa kampanjama ućutkivanja nevladinih organizacija.

Vlasti u Kazahstanu zaprijetile su desetini nevladinih organizacija za zaštitu ljudskih prava suspenzijom na temelju navodnih kršenja zakona o prihodima iz inostranstva.

Mirni demonstranti, borci za ljudska prava te građanski i politički aktivisti u Rusiji suočeni su s hapšenjima i kaznenim progonom.

U Kirgistanu su predložene izmjene zakona o nevladinim organizacijama stvorile "teške" zahtjeve za finansijskim izvještavanjem, dok je "restriktivno novo zakonodavstvo o nevladinim organizacijama iznijeto" u Bugarskoj, Grčkoj, Poljskoj i Srbiji.