Energetska obnova u Hrvatskoj uz veliku potporu države
Žitelji tridesetak naselja u Krnjaku, njih ukupno oko 560 domaćinstava, imat će priliku prijaviti se na natječaj za energetsku obnovu svojih domova, u kojem država sudjeluje sa 80, a sami građani sa 20 posto sredstava.
Natječaj će biti raspisan, nakon što su se žitelji ove općine južno od Karlovca u središnjoj Hrvatskoj, mogli uvjeriti u pogodnosti energetske obnove objekata, i to na primjeru svoje općine.
Općina Krnjak bila je nositelj milijun eura vrijednog projekta prekogranične suradnje "Razvoj energetski učinkovitih održivih mreža gradova i općina u prekograničnom području".
U projektu su sudjelovali Krnjak i Hrvatska Kostajnica iz Hrvatske, Velika Kladuša iz Bosne i Hercegovine i Podgorica iz Crne Gore.
Krnjak je energetski obnovio zgradu općine, ali to je, kako ističu, tek početak.
Kako je energetski obnovljena općina
"Općina Krnjak je na krov svoje zgrade stavila solarne panele za proizvodnju električne energije, peć za centralno grijanje stavili smo na pelete, a ne više na lož-ulje i uredili smo energetski info-ured putem kojeg ćemo građane educirati i gdje će oni moći saznati sve o obnovljivim izvorima energije", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) načelnik općine Krnjak iz redova Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS), Perica Matijević.
Na taj način, ističe on, "naoružani tim znanjima moći obnoviti i svoje kuće i dovesti ih u fazu samoodrživosti – kroz fasadu, solarne panele, kvalitetnu stolariju, dizalice topline i razne izolacije".
"Tako smo i mi u općini stavljanjem solarnih panela postigli smanjenje troškova, jer sami proizvodimo električnu energiju, a vidimo u današnje vrijeme cijele ove krize u svijetu koliko je poskupjela i koliko je bitna električna energija, plin, grijanje i sve ostalo", pojašnjava Matijević.
Prva radionica pred raspisivanje natječaja, koje se očekuje 15. studenog, održana je 3. studenog i Matijević kaže da je dvorana bila prepuna.
Sumnje na uspješnost projekta
Veteran aktivizma za obnovljive izvore energije Vjeran Piršić iz Energetske zadruge Otok Krk pozdravlja projekt.
Međutim, on ističe kako su iskustva raznolika.
"Negdje projekt uspije do kraja, angažira se lokalna radna snaga, razvije se neki lokalni 'support', priča se umreži i dobije se ono što Europa traži – energetske zajednice, ali negdje to i ne uspije. Zašto?", pita Piršić.
Navodi i da nije siguran imaju li ljudi kapacitete za ovakvu vrstu projekta.
"Odnosno, nisam siguran da će te napraviti kako treba i da će to napraviti lokalna radna snaga. A pitanje je kod nekih i kako će uopće skupiti preostalih 20 posto, jer znam neke ljude koji su radili projekte u tim područjima, koji su mi rekli – njima je problem skupiti 100 kuna (oko 13 eura)", oprezan je Piršić u izjavi za RSE.
Načelnik Krnjaka Matijević tvrdi da u njegovoj općini s tim neće biti problema.
"Ima ljudi koji to znaju. Ja sam na svojoj kući to radio pred tri, četiri ili pet godina. Svi koji su za to zainteresirani znaju da trebaju dati svojih 20 posto, imaju taj novac i idu u to svjesno. To se plaća izvođačima", otklanja Matijević moguću zabrinutost.
Realizacija projekta drugdje
Kako je Krnjak bio nositelj projekta, načelnik je u toku i sa radovima kod drugih sudionika.
Prema njegovim informacijama, u Velikoj Kladuši, gradu na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, u sklopu projekta postavljen je natkriveni parking na čijem su krovu solarni paneli za proizvodnju električne energije, a uz to su stavljene i "pametne klupe" za punjenje mobitela.
Grad Hrvatska Kostajnica je u sklopu projekta izradio dokumentaciju za dalje radove, a crnogorska prijestolnica Podgorica je u sklopu projekta postavila "pametne klupe" i nešto panela, dok planirani info-ured nije napravljen, pa im za to predviđeni novac nije niti dodijeljen.
Ukupna vrijednost projekta je 935.870,15 eura od čega je stopa sufinanciranja iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i EU Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) 85 posto, odnosno 795.489,61 eura, dok je učešće partnera 15 posto ili 140.380,54 eura.
Projekt je s realizacijom počeo još 2020. godine, a svi navedeni gradovi i općine na kraju su potpisali Zajedničku deklaracija o posvećenosti općina i gradova energetskoj učinkovitosti u njihovom narednom radu.