Pregovori 'u posljednjoj fazi' o angažovanju Frontexa u BiH, poručili iz EU
Pregovori o sporazumu koji bi omogućio angažovanje pripadnika Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) u BiH traju od februara ove godine.
Bosna i Hercegovina jedina je zemlja u regionu koja nema potpisan sporazum sa EU o Frontexu, što je jedan od uslova za otvaranje pristupnih pregovora sa EU.
I ministri spoljnih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije, Davor Božinović, Boštjan Poklukar i Mateo Pjantedozi (Matteo Piantedosi) su na sastanku održanom u ponedjeljak, 14. oktobra, podržali potpisivanje sporazuma Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Frontex) i BiH.
Božinović je tada izjavio da su pregovori o sporazumu praktično završeni i da on treba da se potpiše.
Mirko Kuprešaković, šef bh. tima za pregovore sa Frontexom i direktor Granične policije BiH, za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rekao da "ne želi davati informacije za javnost" dok se ne usaglasi tekst sporazuma.
Nakon potpisivanja, sporazum moraju odobriti Savjet EU i Evropski parlament, kao i Parlament i Predsjedništvo BiH.
Šta znači Frontex za BiH?
U Delegaciji EU u BiH ističu da će potpisivanje sporazuma omogućiti Frontexu pružanje značajno veće podrške nadležnim organima u BiH, što bi osim koristi za bezbjednost BiH i njenih građana, doprinijelo i kolektivnoj bezbjednosti u Evropi, posebno "u svjetlu kontinuiranog migracijskog pritiska na Zapadnom Balkanu".
"Stupanje na snagu Statusnog sporazuma će omogućiti BiH da zatraži raspoređivanje stalnih snaga Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, koje će imati izvršna ovlaštenja, pod komandom i kontrolom nadležnih organa u BiH, a radi vršenja zadataka upravljanja granicom", navode u Delegaciji EU u BiH.
Šta je do danas urađeno?
Krajem prošle godine je Savjet ministara BiH, nakon nekoliko godina blokade iz entiteta Republika Srpska, dogovorio Osnove za vođenje pregovora sa Frontexom, a u februaru ove godine je Predsjedništvo BiH dalo zeleno svjetlo za njihov početak.
Dokument o osnovama, između ostalog, određuje da će u sporazumu biti specifičnosti u skladu sa ovlašćenjima različitih nivoa vlasti u BiH.
Tako će, kako je ranije iz Delegacije EU u BiH potvrđeno za RSE, osobe koje rasporedi Frontex biti pod komandom svojih bh. kolega – i to ne samo državne Granične policije, nego i dvije entitetske i 10 kantonalnih policija.
Za razliku od BiH, u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, samo "tijela nadležna za upravljanje granicama" mogu sarađivati direktno sa Frontexom.
Evropski graničari će moći da provode zajednički dogovorene akcije, a neće moći samostalno da patroliraju granicama ili da prate kretanja migranata.
Trenutno je oko 1.800 graničara u BiH zaduženo za čuvanje više od 1.500 kilometara granice prema Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, odnosno jedan graničar čuva oko 1,5 kilometara granice.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granica EU je pao za 42% u prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na 2023.
Najveći pad je zabilježen na zapadnobalkanskoj ruti – čak za 79%. Ukupno je tim pravcem išlo nešto manje od 17 hiljada migranata, a najviše ih je bilo iz Sirije, Turske i Avganistana.
Najveći porast, skoro za 200 posto, zabilježen je na istočnim kopnenim granicama Unije, iz smjera Ukrajine, Rusije i Bjelorusije.
Kako navode iz ove Agencije, više od 3.000 službenika je raspoređeno širom Evrope, da bi pomogli u osiguravanju njenih granica.
Od 2019. godine, graničari EU mogu biti raspoređeni ne samo na teritoriji EU, nego i u drugim zemljama.