Više američkih birališta primilo prijetnje bombama povezane s Rusijom, tvrdi FBI
Dužnosnici su izvijestili da su najmanje dva američka biračka mjesta u saveznoj državi Georgiji evakuirana zbog prijetnji.
Oba glasačka mjesta su ubrzo ponovo otvorena za birače, a vlasti su podnijele zahtjev sudu za produženje vremena glasanja nakon službenog zatvaranja birališta u 19 sati kako bi nadoknadile vrijeme izgubljeno tokom evakuacija.
Sekretar države Georgije Brad Raffensperger izjavio je da su prijetnje bombama rezultat ruske intervencije.
"Čini se da su na zlu putu. Ne žele da imamo glatke, poštene i tačne izbore, a ako nas mogu natjerati da se međusobno svađamo, to mogu smatrati pobjedom", rekao je Raffensperger.
FBI je saopćio da nijedna od prijetnji nije utvrđena kao vjerodostojna.
"Želim biti siguran da svi u Georgiji razumiju ovo: Rusija je izabrala pogrešnu Georgiju. Trebali su izabrati onu drugu [Gruziju], onu na Crnom moru", istakao je Raffensperger.
Samo je Georgija primila više od više od 20 lažnih prijetnji bombama na dan izbora, rekao je Reutersu dužnosnik FBI-ja.
Američke obavještajne i sigurnosne agencije ranije su optužile Rusiju i Iran za pojačane cyber napade i kampanju dezinformacije s ciljem izazivanja nesigurnosti tokom predsjedničkih izbora.
Osobe povezane s ruskim utjecajem "proizvode videozapise i stvaraju lažne članke kako bi podrili legitimnost izbora, usadile strah među birače u vezi s izbornim procesom i sugerirali da Amerikanci koriste nasilje jedni protiv drugih zbog političkih preferencija", navodi se u zajedničkom saopćenju Ureda direktora nacionalnih obavještajnih službi, FBI-ja i Američke agencija za cyber sigurnost i infrastrukturalnu sigurnost.
FBI je u utorak u odvojenom saopćenju naveo da je zabilježio dva slučaja zloupotrebe njegovog imena i logotipa u promociji lažnih narativa vezanih uz izbore.
Prvi je izmišljen isječak u kojem se tvrdi da je FBI izdao upozorenje o terorizmu. U tom isječku lažno se tvrdi da je FBI navodno rekao da Amerikanci trebaju "glasati na daljinu" zbog visokih terorističkih prijetnji na biračkim mjestima, navodi se.
"Taj video nije autentičan i ne odražava trenutnu prijetnju ili sigurnost biračkih mjesta", saopćeno je.
Drugi slučaj je video koji sadrži izmišljen FBI-jevo saopćenje u kojem se tvrdi da je uprava pet zatvora u Pennsylvaniji, Georgiji i Arizoni namještala glasove zatvorenika i surađivala s političkom strankom.
"Ovaj video također nije autentičan, a njegov sadržaj je lažan", naveo je FBI.
Nije saopćeno odakle je potekao izmišljeni materijal.
Američke obavještajne agencije mjesecima upozoravaju na napore koje ruska vlada poduzima kako bi utjecala na izborni proces, koji uključuje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, republikanskog kandidata, i njegovu protivnicu, potpredsjednicu Kamalu Harris, kandidatkinju Demokratske stranke.
U anketama pred izbore predviđa se tijesan izborni rezultat, što dodatno povećava napetosti dok birači izlaze na birališta.
Birališta su otvorena u 5.00 sati u utorak u nekim istočnim saveznim državama, a glasanje će se odvijati diljem zemlje, uključujući Aljasku i Havaje, sve do večernjih sati u tim zapadnim američkim državama.
U primjeru taktika dezinformacija koje se koriste, američke agencije su u saopćenju u ponedjeljak navele da su ruski utjecajni akteri nedavno objavili i članak koji lažno tvrdi da državne službe u ključnim saveznim državama planiraju organizirati izborne prijevare korištenjem raznih taktika, poput punjenja kutija za glasanje i cyber napada.
Također, naveli su da su ruski utjecajni akteri proizveli i video koji lažno prikazuje intervju s osobom koja tvrdi da je bilo izborne prijevare u Arizoni, u kojem su stvoreni lažni glasovi iz inostranstva i mijenjani popisi birača kako bi se favorizirala Harris.
Sekretar države Arizone već je odbacio tvrdnje iz videozapisa kao lažne.
Iako se u saopćenju navodi da je "Rusija najaktivnija prijetnja", Iran također ostaje "značajna prijetnja stranog utjecaja" na izbore.
"Procijenili smo da je Iran provodio zlonamjerne cyber aktivnosti kako bi kompromitirao kampanju bivšeg predsjednika Trumpa", rekli su obavještajni dužnosnici.
"Iranski utjecajni akteri također bi mogli pokušati stvoriti lažni medijski sadržaj s ciljem poticanja suzdržanosti od glasanja ili izazivanja nasilja, kao što su činili u prošlim izbornim ciklusima", rekli su dužnosnici.
Agencije su pozvale birače da "potraže informacije od pouzdanih, službenih izvora, posebno od državnih i lokalnih izbornih dužnosnika", s obzirom na "napore stranih protivnika i povećani volumen neautentičnog sadržaja na internetu".
I Teheran i Moskva negiraju bilo kakvu ulogu u kampanji dezinformacija tokom američkih predsjedničkih izbora.
Ishod izbora mogao bi više utjecati na Ukrajinu nego na bilo koju drugu stranu zemlju. Oba predsjednička kandidata su zauzeli dva vrlo različita stava u pogledu podrške Kijevu, čija je odbrana protiv invazije ruskih trupa uvelike ovisna o vojnoj, financijskoj i diplomatskoj potpori Sjedinjenih Država.
Harris je izjavila da bi nastavila politiku predsjednika Joea Bidena u pomaganju Ukrajini, jasno izražavajući želju da vidi poraz Rusije.
Trump je, pak, postavio pitanje o američkoj potpori Ukrajini, rekavši da bi Europa trebala snositi veći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, te je budućnost NATO-a dovodio u pitanje.