Na samitu o klimi u Azerbejdžanu svi 'protesti' nisu jednaki
Dati komentar ispod objave nije moguće.
Dva dana prije toga, aktivista za prava životinja Kamran Mammadli otkrio je da su neki protesti na COP29 dobrodošli, a drugi nisu.
Mammadli je 15. novembra ušao u "zelenu zonu" COP29-a, a zatim izvadio natpis iz ruksaka kojim se osuđuje zloglasna praksu ubijanja pasa lutalica u Azerbejdžanu.
"Uspio sam održati protest dva minuta", rekao je Mammadli za Radio Slobodna Evropa. "Zaštitari nisu znali šta da rade."
Nakon što su zaštitari primili naredbe za djelovanje, Mammadli je odveden.
"Nakon što su me uhapsili, čuo sam glasove iz zaštitarovog voki-tokija tačno iznad glave. Bili su u panici“, rekao je.
Mammadli, kao poznati disident u autoritarnoj državi, rekao je da je "jedan od glasova grdio zaštitare što me nisu slijedili čim sam zakoračio na mjesto održavanja COP29-a".
Mladog aktivistu vukli su preko tepiha dvorane, a zatim je, kako je ispričao, bio zaključan u WC kabinu više od sat vremena sa jednim od zaštitara dok su vlasti odlučivale što da učine.
Iako je na kraju pušten, organizacije za ljudska prava pozvale su da se obrati pažnja na Mammadlija.
Nasilno postupanje službenika reda prema ovom aktivisti je u velikoj suprotnosti sa načinom na koji se postupa prema ostalim grupama stranih demonstranata koji prisustvuju COP29-u.
Višestruki protesti, na teme od fosilnih goriva do rata u Pojasu Gaze, dopušteni su unutar "plave zone" konferencije, koja je pod jurisdikcijom UN-a, a ne lokalnih vlasti.
Zhala Bayramova, čiji je otac Gubad Ibadoghlu, civilni aktivista koji je trenutno zatvoren u Azerbejdžanu, kaže da Baku koristi proteste na COP29-u kao "oruđe".
Takve demonstracije, tvrdi ona, pažljivo se filtriraju kako bi se zabranila bilo kakva direktna kritika azerbejdžanske vlade, dok se dopušta upiranje prstom u druge zemlje.
"Azerbejdžan dopušta [proteste] jer oni ne targetiraju njih", ističe za Radio Slobodna Evropa.
U nekim slučajevima, dodaje Bayramova, Baku iskorištava starosjedioce ove zemlje i njihove iskrene pritužbe. "Oni koriste svoju bol kao sredstvo, što je prilično tužno."
Druge proteste u vezi s COP29-om je, navodno, organizirala sama azerbejdžanska vlada.
Američkog kongresmena Franka Pallonea gurnula gomila demonstranata i novinara državnih medija po njegovom dolasku na aerodrom u Bakuu. Kongresmen je ubrzo nakon toga napustio zemlju.
Pallone je nadaleko poznat po svojim pro-armenskim stavovima u vezi s Nagorno-Karabahom i drugim pitanjima.
On je kasnije optužio Baku da je "organizirao nasilne proteste kako bi spriječio mene, [senatora iz Massachusettsa, Eda Markeyja] i druge da sudjelujemo na #COP29-u".
COP konferencije imaju stroga pravila za sudionike i zabranjuju "neovlaštene demonstracije".
Registracija na događanjima zahtijeva da sudionici budu povezani s organizacijama, a UN ima odjeljak u kojem se poziva na "odgovornost" za osobe koje se smatraju prekršiteljima kodeksa ponašanja COP-a.
Potencijalne posljedice uključuju podnošenje izvještaja UN-a poslodavcima ili organizacijama "za odgovarajuće daljnje mjere."
Prema riječima Zhale Bayramove, Azerbejdžancima nije dopušteno da protestiraju na konferenciji, čak su se i organizacije poput Amnesty Internationala borile s dozvolama za protest.
"Amnesty je trebao prostirati danas (19. novembra) o ljudskim pravima, uključujući i u Azerbejdžanu, i imaju poteškoća s dobivanjem zelenog svjetla za to“, navodi Bayramova.
Za demonstranta i aktivistu Kamrana Mammadlija, njegov kratkotrajni protest uspio je skrenuti pažnju na dobrobit životinja i na ono što aktivisti smatraju farsom otvorenosti konferencije COP29-a.
"Nasilje koje je upotrijebljeno protiv mog protesta pokazuje da je tvrdnja da se COP29 održava na inkluzivan način – lažna", rekao je.