Lider opozicije se oporavlja nakon nasilnog hapšenja, SAD poručuju Gruziji da zaustavi brutalnost
Nika Gvaramia, lider stranke Akhali pod okriljem Koalicije za promjene, uhapšen je 4. decembra od strane policije tokom pretresa od strane vlasti u sjedištu opozicionih stranaka u Tbilisiju. Više puta je udaran u stomak sve dok nije izgubio svijest prije nego što je odvučen u policijsko vozilo.
Gvaramijin advokat, Dito Sadzaglishvili, rekao je 5. decembra da je zdravlje opozicionog lidera "zadovoljavajuće". Sadzaglishvili je rekao da je Gvaramija uhapšen zbog "sitnog huliganizma i nepoštivanja policijskih naredbi" i da bi sudsko saslušanje u njegovom slučaju trebalo da se održi u roku od 48 sati od njegovog hapšenja.
Još jedan istaknuti član Koalicije za promjene, aktivista Gela Khasaia, također je priveden tokom policijske akcije.
Američki državni sekretar Antony Blinken izdao je oštro upozorenje vladi Gruzijskog sna, pozivajući je da "prestane sa svojom represivnom taktikom, uključujući upotrebu proizvoljnog pritvora i fizičkog nasilja", dok je Tbilisi bio uznemiren šestim danom masovnih protesta koji su naišli na prekomjernu upotrebu sile interventne policije.
"Sjedinjene Države snažno osuđuju brutalno i neopravdano nasilje stranke Gruzijski san nad gruzijskim građanima, demonstrantima, predstavnicima medija i opozicionim ličnostima", rekao je Blinken u saopštenju.
Blinken je ponovo potvrdio "solidarnost Sjedinjenih Država s gruzijskim narodom i njihovim demokratskim težnjama", upozorivši da će oni koji pokušavaju suzbiti pravo Gruzijaca na slobodu "biti pozvani na odgovornost", uključujući i dodatne sankcije.
Vašington je u julu suspendovao 95 miliona dolara pomoći Gruziji nakon što je parlament pod kontrolom Gruzijskog sna usvojio zakon koji se odnosi na strane agente za koji kritičari kažu da je inspirisan sličnim ruskim zakonom koji je Kremlj koristio za suzbijanje političkih neslaganja i koji je izazvao masovne proteste.
Blinkenova izjava uslijedila je nakon što je američka ambasada u Tbilisiju 4. decembra pozvala vlasti da se dostojanstveno ponašaju prema demonstrantima dok su organi za provođenje zakona vršili racije u uredima nekoliko gruzijskih opozicionih stranaka i lidera protesta.
Uprkos rastućim protestima, premijer Irakli Kobakhidze je odbio da odstupi i zaprijetio je da će kazniti političke protivnike, koje optužuje da stoje iza nasilja koje se dogodilo na protestima.
Gruzijski ombudsman optužio je policiju za mučenje proevropskih demonstranata.
Levan Ioseliani, čija je uloga braniti prava građana, rekao je da su on i njegovi dužnosnici susreli ljude koji su podvrgnuti "najoštrijem tretmanu" policije.
Demonstranti su za RSE opisali brutalnost koju su snage sigurnosti primijenile protiv njih.
"Udarali su nas po glavi", rekla je Salome Zandukeli, opisujući kako je nju i prijateljicu u noći 2. decembra otjeralo oko 25 policajaca u zgradu u središtu Tbilisija, prije nego što su našle utočište u kafiću.
Aktivista Gia Jvarsheishvili rekao je za RSE da su ga policajci bacili na zemlju i pretukli prije nego što su ga ugurali u policijski kombi gdje je policija gurnula pritvorenike na pod i počela da ih gazi.
"Odjednom sam imao nepodnošljive bolove i shvatio sam da sam povrijeđen. Tada to nisam znao, ali sam imao slomljeno rebro", rekao je Jvarsheishvili.
Gruzijska proevropska predsjednica Salome Zurabišvili, koja podržava demonstrante, rekla je na mreži X da su mnogi od privedenih demonstranata zadobili povrede na glavi i licu. Neki su bili podvrgnuti sistematskom premlaćivanju između hapšenja i transporta u pritvorske objekte, dodala je ona.
Gruzija je ušla u političku krizu nakon parlamentarnih izbora u oktobru, na kojima je Gruzijski san osvojio 54 posto glasova, dok opozicija i zapadne vlade tvrde da su izbore obilježili nepravilnosti i ruski uticaj.
Kobakhidze je za nemire okrivio strane "instruktore" i pokušao objasniti odluku o prekidu pregovora o pristupanju EU do 2028. rekavši da je Gruzija spremna za razgovore, "ali samo s dostojanstvom i pravdom i bez ucjena".
Gruzija je dobila status kandidata za EU u decembru 2023., ali odnosi s Briselom su se pogoršali posljednjih mjeseci, počevši od usvajanja kontroverznog zakona o "stranom agentu" za koji kritičari kažu da prijeti javnom diskreditacijom hiljada medija i grupa civilnog društva kao "službe" izvan ovlasti.