U Crnoj Gori izglasana socijalna zaštita za porodice civilnih žrtava ratova '90-ih
Prema Zakonu, civilna žrtva rata je državljanin Crne Gore koji je, kao civilno lice, poginuo ili nestao tokom oružanih sukoba na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), poslije 17. avgusta 1990. godine.
Kao civilne žrtve rata Zakon priznaje osobe sa državljanstvom zemalja SFRJ, dok su socijalne naknade predviđene za članove porodica žrtava sa crnogorskim državljanstvom.
Za dio članova porodica civilnih žrtava rata će biti obezbjeđena jednokratna pomoć čiju će visinu će odrediti Vlada.
"Ova odluka nije samo pravna nego i duboko moralna kojom pokazujemo da država ne pravi razliku među žrtvama i da je svaka ljudska patnja jednako vrijedna našeg priznanja i podrške", saopštio je predlagač ministar socijalnog staranja Damir Gutić.
Slučajevi u kojima su stradali civili, a na čije porodice se odnosi obeštećenje su: protjerivanje Bošnjaka u Bukovici 1993, otmica Bošnjaka iz voza Beograd - Bar u Štrpcima 1993. i stradanje civila Murinu u vrijeme NATO intervencije 1999 i drugi.
Kako je saopštio ministar Gutić sve ove žrtve čekaju obeštećenje između 26 i 33 godine:
"Ovo jeste malo kasno, ali predstavlja ispravljanje određene nepravde. Ne možemo nekad ispraviti sve nepravde, ali moramo raditi da preuzmemo odgovornost za postupanje države, da priznamo greške."
Ovo je druga verzija izmjena Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
Vlada je prvu predložila 2023. ali je ona povučena jer je kao civilne žrtve rata 'priznavala' samo žrtve iz vremena NATO bombardovanja 1999. a ne i stradale tokom sukoba od 1991. do 1995.
Evropski parlament je iste godine taj zakon kritikovao kao selektivan, upozorivši da bi njegovo usvajanje moglo kompromitovati pregovore Crne Gore sa EU.
Potom su ga partije vladajuće većine povukle.
Nevladine organizacije koje se godinama zalažu za rasvjetljavanje ratnih zločina i obeštećenje žrtava iznijele su više primjedbi i na najnovije izmjene Zakona koje su usvojene u Skupštini.
Jedna od primjedbi je bio izostanak javne rasprave i starosna ograničenja za obeštećenje članova porodica.
"Porodičnu invalidninu sada mogu ostvariti samo udovice i roditelji stradalih ili nestalih civila. Ono ostaje gotovo nedostižno za djecu, braću i sestre žrtava, jer je uslov da moraju biti mlađi od 26 godina i u procesu aktivnog školovanja - što ih praktično isključuje s obzirom na trodecenijski protok vremena od stradanja", navela je Akcija za ljudska prava u januaru.
Ova organizacija je ocijenila da je usvojeni Zakon donio izvjesno poboljšanje u pogledu statusa civilnih žrtava rata.
Za izmjene Zakona glasali su poslanici vladajuće većine, dok opozicija nije učestvovala u radu Skupštine zbog ranije odluke predsjednika parlamenta Andrije Mandića da ih isključi sa sjednica 15 radnih dana zbog ranijih blokada rada plenuma.