Procenat ispunjavanja evropskih obaveza Crne Gore opao sa 100 na 34 odsto tokom 2024.
U ovom trenutku Crna Gora ima zatvoreno manje od 20 odsto poglavlja.
Iako Vlada kao prioritet ističe evropske integracije, njene institucije su prošle godine ispunile manje od 60 odsto obaveza iz Programa pristupanja EU.
U strategijskom dijelu Programa 77 odsto, ali u zakonodavnom jedva polovinu - 51 odsto.
Premijer Milojko Spajić je u januaru poručio da su generalno "svi članovi Vlade do jednog podložni promjeni nakon evaluacije rada i detaljne analize učinka".
Iz njegovog kabineta nisu odgovorili na pitanja Radio Slobodna Evropa (RSE) da li će ministri snositi odgovornost za neispunjavanje obaveza na putu pristupanja EU.
Za analitičarku Dinu Bajramspahić nema dileme.
"Vlada treba da pokrene postupke odgovornosti protiv svih koji nisu ispunjavali obaveze iz evropske agende, jer će se u protivnom nastaviti ista, nezadovoljavajuća dinamika rada", navodi ona.
Ko nije ispunio nijednu obavezu?
Od ministarstava koja su imala obaveze u zakonodavnom dijelu, dva, prema izvještaju Ministarstva evropskih poslova, u posljednje dvije godine nisu ispunila nijednu obavezu.
Prvo je Ministarstvo sporta i mladih, koje je trebalo da pripremi izmjene Zakona o sportu i Zakona o mladima.
Na čelu Ministarstva se od oktobra 2023. nalazi Dragoslav Šćekić. On nije odgovorio na pitanja RSE o razlozima za neispunjavanja obaveza iz zakonodavnog dijela Programa pristupanja.
Drugo je Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, koje nije pripremilo Zakon o zaštiti jednakosti i zabrani diskriminacije i Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Na čelu Ministarstva se od aprila 2022. nalazi Fatmir Đeka, koji za RSE kaže da posvećeno rade na ispunjavanju svojih obaveza.
Kako tvrdi, Zakon o zabrani diskriminacije od kraja pretprošle godine nalazi se kod Evropske komisije.
"Najveći dio teksta je usaglašen sa evropskim direktivama i ne vidim da ostaje prostora više za dodatno usaglašavanja... Dajemo prednost kvalitetu".
Za drugi akt na čije se usvajanje čeka - zakon o samoodređenju, EK je prošlog decembra dala pozitivne ocjene.
"Tri puta je kandidovan za razmatranje i utvrđivanje (na Vladi). Zatražene su dodatne konsultacije, te je obaveza pomjerena za prvi kvartal ove godine", kaže Đeka.
Ko je ispunio četvrtinu obaveza?
Četvrtinu obaveza prošle godine ispunila su dva – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstvo saobraćaja i pomorstva.
Resorom poljoprivrede od 2022. upravlja Vladimir Joković. Ministarstvo je 2023. ispunilo manje od pet odsto obaveza, a prošle 26 odsto.
Ministar nije odgovorio na pitanja RSE o doprinosu evropskim integracijama.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, na čijem je čelu do jula prošle godine bio Filiip Radulović, ima ispunjeno 27 odsto obaveza.
Nakon rekonstrukcije Vlade krajem jula, podijeljeno je na dva, pa je Radulović zadržao pomorstvo a saobraćaj je preuzela Maja Vukićević.
Radulović nije odgovorio na pitanja o niskom procentu ispunjavanja obaveza, ali jeste ministarka Vukićević.
Ona je pojasnila da dokumenta moraju biti pripremljena znatno ranije usvajanja, s obzirom na zakonske procedure koje moraju da prođu:
"Veći dio dokumenata, čije usvajanje je predviđeno za III i IV kvartal, nisu bili ni započeti. Ponavljam, ni započeti. Na ovu temu su pozvaniji moji prethodnici da daju odgovor".
Ona je obećala da će zakonska rješenja Ministarstva saobraćaja biti stoprocentno usklađena sa standardima EU, naglasivši da za nju međurješenja nisu prihvatljiva.
"Nastojimo da izbjegnemo da tokom jedne godine više puta mijenjamo isti zakon - što je, poznato je iz prakse, uvijek posljedica brzopletih rješenja koja su, suštinski, fingiranje EU integracija zarad štrikova koji nijesu utemeljeni u realnosti", ističe Vukićević.
Ko je ispunjavao obaveze?
Samo su dva ministra prošle godine ispunila obaveze u zakonodavnom dijelu - vanjskih poslova i prostornog planiranja.
Oba ministarstva imala su po jednu obavezu.
Ministarstvo prosvjete ispunilo je osam od devet obaveza - 88 odsto.
Ministarstvo finansija, koje je imalo najviše obaveza - 34, ispunilo je 76,5 odsto.
'Jaz između priče o posvećenosti i stvarnog stanja'
Izvještaj o realizaciji obaveza iz procesa pristupanja potvrđuje ozbiljan jaz između zvaničnih izjava o posvećenosti procesu integracije i objektivnog stanja, ocjenjuje Bajramspahić za RSE.U kontekstu najavljenog zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026, tempom kojim se sada realizuju nemoguće je, smatra, da u zadatim rokovima budu ispunjene ni minimalne obaveze.
"Kažem ‘minimalne’ iz jednostavnog razloga što ovdje govorimo o pukom usvajanju zakona i strategija, koje ozbiljno zaostaje, a onda se lako nameće zaključak kako tek protiče implementacija usvojenih dokumenata".
Ono što je posebno zabrinjava je slaba realizacija obaveza u poglavljima 23 i 24 koja se tiču vladavine prava, u kojima je ostalo nerealizovano oko 40 odsto obaveza.
Za pad realizacije Vlada krivi Skupštinu
Realizacija obaveza iz Programa pristupanja značajno je opala tokom prošle godine, pokazali su podaci Vlade.
Kako je saopšteno iz Vlade, podaci pokazuju "vidan zastoj" u posljednjem kvartalu prošle godine. Kao uzrok navode neaktivnost Skupštine u decembru, kada su "na čekanju ostali brojni zakoni koje je Vlada dostavila na glasanje".
Skupština je funkcionisala do sredine decembra, kada je opozicija počela da sprečava održavanje sjednica zbog sporne odluke parlamentarne većine o penzionisanju sudije Ustavnog suda.
Međutim, anlizirajući internet stranice izvršne i zakonodavne vlasti može se vidjeti da argument o "brojnim zakonima koje je Vlada dostavila na glasanje" ne 'stoji'.
Mnogi zakoni do kraja 2024. nisu bili usvojeni na Vladi, već kasnije 2025. nakon čega su dostavljeni Skupštini na usvajanje.
Tako su na primjer na posljednjoj sjednici Vlade 27. februara utvrđena dva zakonska prijedloga koja su trebala da budu spremna sredinom prošle godine.
Rekonstrukcijom do najglomaznije Vlade
Prvih deset mjeseci 2023. Vladom je upravljao Dritan Abazović, nakon čega je za premijera izabran Milojko Spajić.
Crnogorske institucije završile su tu godinu sa svega 33 odsto izvršenih obaveza, od čega 24 odsto u zakonodavnom dijelu.
Dobijanjem potvrde o ispunjenosti privremenih mjerila u poglavljima vladavine prava (IBAR), Crna Gora je juna 2024. izašla iz zastoja u pregovorima sa EU.
Vlada je mjesec kasnije rekonstrukcijom uvećala brojnost - sa 23 na 32 člana i time postala najbrojnija u crnogorskoj istoriji.
Decembra prošle godine Crna Gora je zatvorila tri poglavlja.
Crna Gora je počela pregovore 2012. godine, u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista, koja je smijenjena 2020.
Bajramspahić napominje da su rezultati te vlasti bili znatno bolji kada je u pitanju realizacija obaveza ka EU.
"Tako je u posljednjoj Vladi prije političkih promjena (2016-2019.) procenat realizacije bio u prosjeku iznad 70 odsto... A u tim godinama je i ukupan broj obaveza bio veći nego sada", ističe sagovornica RSE.
Od 33 poglavlja, Crna Gora trenutno ima zatvoreno šest.
Predsjednik države Jakov Milatović najavio je krajem februara da se ove godine očekuje zatvaranje još šest poglavlja.