Trump počinje razgovore s Putinom i Zelenskim u nastojanju za mirovnim planom
Američki predsjednik Donald Trump započeo je telefonski razgovor s ruskim liderom Vladimirom Putinom kao dio novog pokušaja Bijele kuće da učvrsti primirje i zaustavi pucnjavu u ratu u Ukrajini.
Bijela kuća je saopštila da je razgovor počeo 19. maja oko 10:30 po istočnom standardnom vremenu (EST)u Washingtonu, te da će nakon završetka razgovora održati odvojen telefonski razgovor s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
Sekretar za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt rekla je da je Trumpov cilj bio da "vidi kraj ovog sukoba", jer se "umorio i frustrirao s obje strane".
Izaslanik Bijele kuće Steve Witkoff, koji se već tri puta sastao s Putinom, izjavio je da će razgovor s ruskim predsjednikom "mnogo pomoći u određivanju gdje se trenutno nalazimo i kako da finaliziramo ove pregovore".
"Oni se poznaju. Predsjednik je odlučan da postigne dogovor... Ako on to ne može, onda niko ne može", rekao je Witkoff u intervjuu za ABC News.
Trump je najavio telefonske razgovore nakon što su ruski i ukrajinski pregovarači održali sastanak licem u lice u Istanbulu – prvi put da su se dvije strane susrele još od ranih sedmica nakon što je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. godine.
"Tema razgovora bit će zaustavljanje 'krvoprolića'", napisao je Trump na društvenim mrežama. "Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do prekida vatre i da će se ovaj veoma nasilni rat – rat koji se nikada nije trebao desiti – konačno okončati."
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je novinarima da će se razgovor održati.
"Naravno, to je važan razgovor, s obzirom na pregovore koji su se desili u Istanbulu", rekao je. "Sačekajmo i vidimo."
Razgovori u Istanbulu, koji su uključivali i odvojene razgovore s američkim zvaničnicima, dali su samo skromne rezultate, uključujući dogovor o razmjeni do 1.000 ratnih zarobljenika. Nije postignuto obećanje o obustavi borbi, a tokom vikenda Rusija je pokrenula, kako je Ukrajina navela, jedan od svojih najvećih napada dronovima do sada.
Ruski pregovarači su, prema izvještajima, iznijeli maksimalističke zahtjeve Ukrajini – tražeći da se ukrajinske snage povuku iz oblasti koje je djelimično okupirala Rusija – te druge uslove koji su prvi put postavljeni još u proljeće 2022. godine. Te uslove su Ukrajina, kao i mnogi njeni zapadni saveznici, u više navrata odbacili kao neprihvatljive.
"Rusija je potpuno zaglavljena u prošlosti, odbija prekid vatre i stalno se poziva na sastanke iz Istanbula iz 2022. godine, pokušavajući nametnuti iste apsurdne zahtjeve kao i prije tri godine",izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na platformi X. "Ovo je još jedan razlog zašto se pritisak na Rusiju mora pojačati. Moskva mora konačno razumjeti posljedice opstrukcije mirovnog procesa."
Otkako je preuzeo dužnost u januaru, Trump je rješavanje rata Rusije protiv Ukrajine postavio kao glavni vanjskopolitički prioritet. Ti napori su osujećeni zbog nastavka ruskih ofanzivnih operacija na frontu i nespremnosti Moskve da pristane na 30-dnevni prekid vatre – na što je Kijev već pristao.
"Ne postoje takozvane crvene linije niti jasno definisani ciljevi takozvane 'specijalne vojne operacije'. Postoji samo jedan mjerljiv pokazatelj, koji bi se mogao sažeti ovako: uzeti onoliko koliko se trenutno može uzeti", izjavila je za Radio Slobodna Evropa Margarita Zavadskaja, viša saradnica Finskog instituta za međunarodne odnose.
Kremlj odbija nazvati punu invaziju koju je pokrenuo protiv Ukrajine ratom, već je umjesto toga naziva "specijalnom vojnom operacijom".
"A ako se to može legitimizirati uz pomoć Trumpa, ili na neki drugi način, to bi bio optimalan ishod", dodala je.
Nakon početnih napetosti s Kijevom, frustracije Bijele kuće sada su usmjerene prema Moskvi, a ton javnih izjava američkih zvaničnika postaje sve oštriji. Trump je sugerisao da ga Putin "zavlači" i traži nove razgovore bez stvarne namjere da postigne mir.
"Da li nas zavlače? E pa, to pokušavamo otkriti", rekao je državni sekretar Marco Rubio u intervjuu za CBS News.
"S jedne strane, pokušavamo postići mir i okončati jedan vrlo krvav, skup i destruktivan rat, pa je određena doza strpljenja potrebna", rekao je Rubio. "S druge strane, nemamo vremena za gubljenje."
Zelenski je prošle sedmice otputovao u Tursku zajedno sa svojim pregovaračima i obećao da će se sastati s Putinom. Posljednji put su se njih dvojica susreli 2019. godine, prije početka rata. Međutim, Putin je u posljednjem trenutku najavio da neće otputovati u Tursku.
Zelenski je tokom vikenda posjetio i Vatikan, tražeći podršku novoizabranog pape Lava XIV. Ukrajinski lider se sastao i s američkim potpredsjednikom J.D. Vanceom i Rubiom u Rimu.
To je bio prvi sastanak Zelenskog s Vanceom nakon njihovog burnog susreta u Bijeloj kući u februaru, gdje je Vance pred novinarima oštro kritikovao ukrajinskog čelnika.