Šta se predlaže u francusko-nemačkom 'non-paper' dokumentu za BiH i RS?
Evropska unija (EU) trebalo bi da suspenduje finansijske projekte koji su korisni za Republiku Srpsku (RS) i da razmotri uvođenje ciljanih sankcija prema pojedincima koji podrivaju suverenitet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine (BiH) a koji dolaze iz ovog entiteta.
Ovo se, između ostalog, navodi u "non paper" dokumentu koji su sastavile Francuska i Nemačka, a u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Nemačka i Francuska napravile non-pejper o RS i BiH, izjavio načelnik Generalštaba Vojske SrbijeU dokumentu datiranom 12. maja 2025. i napisanom na nešto više od dve stranice, navodi se da aktuelna ustavna kriza u BiH "predstavlja najozbiljniji izazov suverenitetu, jedinstvu, kao i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u poslednjih 30 godina".
Zašto je dokument napisan?Autori dokumenta navode da je RS pokrenula više akcija i pravnih procesa koje podrivaju ustavni poredak BiH nakon što je 26. februara predsednik tog bh. entiteta Milorad Dodik prvostepeno osuđenpred Sudom BiH zbog neizvršavanje odluka Visokog predstavnika.
Među tim akcijama je donošenje nekoliko zakona, poput Zakona o zabrani delovanja institucija BiH u RS, poput Suda i Tužilaštva BiH, te SIPA-e, Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savetu RS, te Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Kao sporni su navedeni i nacrt Ustava Republike Srpske, koji je predstavljen polovinom marta, kao i Zakon o zaštiti ustavnog poretka RS.
Neposredni cilj ovog dokumenta je, kako se navodi, "ukidanje neustavnih zakona i povlačenje novog nacrta ustava".
"Trajno rešenje krize zahtevaće, posebno, potpun i nepovratan povratak Republike Srpske u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ponovnu posvećenost bosanskih Srba pravilnom funkcionisanju državnih institucija i njihovu ponovnu posvećenost preduzimanju svih relevantnih koraka navedenih u preporuci Komisije od 12. oktobra 2022. godine radi napretka u procesu pristupanja EU", navodi se.
Koje mere predlaže 'non paper'?Koraci za postizanje tog cilja su, prema mišljenju autora, ograničenje finansijske podrške Republici Srpskoj, uvođenje ciljanih sankcija, usporavanje procesa pristupanja Evropskoj uniji, te obustavljanje kontakta sa zvaničnicima RS-a.
U dokumentu se navodi da bi EU trebalo da ostavi suspendovanim svaki projekat koji je direktno ili delimično koristan za RS u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).
"Komisija treba da se uzdrži od predlaganja novih projekata korisnih za RS. Kriterijumi za odmrzavanje ovih mera nakon što rukovodstvo RS preduzme konstruktivne akcije budu razvijeni. Države članice će morati biti prethodno konsultovane", navodi se.
Takođe, kao mera se predlaže da EU kontaktira druge relevantne međunarodne finansijske institucije, poput Svetske banke, kako bi se osiguralo da usvoje sličan pristup.
Bilateralna finansijska pomoć projektima koji su direktno ili delimično korisni za RS trebalo bi da bude suspendovana, navodi se.
Schmidt obustavio budžetsko financiranje Dodikovog SNSD-a i stranke Ujedinjena SrpskaKoje sankcije se predlažu?Kada je reč o sankcijama, predlog je da Evropska unija razmotri ciljanu upotrebu okvira za restriktivne mere prema pojedincima ili entitetima "koji podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine".
"Očekujemo predloge od visokog predstavnika/potpredsednice u narednim nedeljama u vezi sa ovim", stoji u dokumentu.
S obzirom na to da u EU ne postoji konsenzus po ovom pitanju, predlaže se da države članice pojedinačno usvoje zabrane putovanja za pojedine zvaničnike RS-a.
"Nacionalne mere su privremene i reverzibilne restriktivne mere, koje imaju za cilj da dovedu do promene ponašanja ciljanih entiteta i pojedinaca", navodi se.
Predloženo je i da se obustave kontakti na visokom nivou sa osuđenim ili optuženim liderima Republike Srpske, među kojima su Milorad Dodik, premijer RS-a Radovan Višković i predsednik Skupštine tog entiteta Nenad Stevandić.
"Obraćanje EU i njenih država članica zvaničnicima vlade RS ili SNSD-a trebalo bi da se fokusira na isticanje rizika daljeg nastavljanja neustavnog kursa predsednika RS Dodika. Ovo obraćanje trebalo bi da uključuje poruke kojima se komunicira otvorenost i spremnost EU da smiri tenzije čim promena politike postane vidljiva, kao i angažovanje sa opozicijom RS i civilnog društva", navodi se.
Bosna i Hercegovina je kandidat za članstvo u EU, a autori "non paper" dokumenta smatraju da bi članice Unije trebalo da naglase da su postupci RS suprotni evropskom putu BiH, te da će pristupanja zavisiti od sprovođenja potrebnih koraka koje je Evropska komisija navedela u preporuci od 12. oktobra 2022. godine.
Kako se saznalo za non-paper?O postojanju nemačko-francuskog 'non paper' dokumenta javnost je obavestio načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović 22. maja, nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost.
Kako je rekao Mojsilović, taj dokument je na sednici Saveta predstavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
"Taj dokument otežava poziciju Republike Srpske", rekao je Mojsilović nakon sednice Saveta za nacionalnu bezbednost.
On je dodao da su na sednici definisane smernice i zadaci kako će se Srbija odnositi prema tom dokumentu ne navodeći druge detalje.
