EU planira historijski samit sa Moldavijom, ali bez termina za članstvo

Evropska unija (EU) će, po prvi put u historiji, održati samit s Moldavijom u Kišinjevu 4. jula, što signalizira dublje političke veze.

Nacrt deklaracije samita, u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, navodi da će takvi sastanci postati redovna karakteristika odnosa EU i Moldavije.

S druge strane, dokument je nejasan u vezi s brzinom procesa pristupanja zemlje EU. Takođe poziva Kišinjev da učini više u borbi protiv korupcije, ali neobično izostavlja bilo kakvo spominjanje sankcija.

U tekstu se navodi da će "EU ubrzati i dalje produbljivati svoj politički i politički angažman s Moldavijom, između ostalog i kroz održavanje redovnih samita EU-Moldavija".

Ovo je jasan znak da Brisel ozbiljno namjerava uspostaviti bliže političke odnose s Kišinjevom.

Obično EU održava samite samo s većim zemljama poput, na primjer, Brazila, Kine, Japana ili Sjedinjenih Američkih Država.

Od 1997. godine održava i godišnje samite s Ukrajinom, a samit s Turskom održala je i 2018. godine.

Nasuprot tome, drugim zemljama kandidatima za EU - poput Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije - još uvijek se ne nude pojedinačni samiti s Briselom i umjesto toga moraju se zadovoljiti godišnjim samitima EU-Zapadni Balkan.

Briselski zvaničnici koji su razgovarali sa RSE kažu da je sastanak u Moldaviji zamišljen kao političko priznanje reformskih napora proevropske predsjednice Maje Sandu i podrške liberalne vlade predsjednici uoči parlamentarnih izbora 28. septembra. Ankete pokazuju da je njena Stranka akcije i solidarnosti (PAS) izgubila podršku i da bi čak mogla izgubiti vlast na jesen.

Pregovori o pristupanju?Najveća "mrkva" koju Brisel želi ponuditi Moldaviji jeste da konačno započne pregovore o pristupanju EU.

U tekstu nacrta deklaracije navodi se da Brisel očekuje "sljedeće korake u procesu pristupanja Moldavije, otvaranje pregovaračkih klastera, počevši od fundamentalnog klastera što je prije moguće".

"Fundamentalni klaster" je briselski žargon za sve zakone o vladavini prava koje zemlja kandidat za EU mora donijeti prije nego što ispunjava uslove za pridruživanje bloku.

Zanimljivo je da je raniji nacrt u koji je RSE imao uvid sadržavao "otvaranje svih pregovaračkih klastera", ali je riječ "svih" uklonjena u posljednjoj verziji teksta.

Ovo ukazuje na to da neke države članice EU - koje moraju jednoglasno odlučiti o otvaranju i zatvaranju svih dosijea vezanih za pristupanje - dovode u sumnju cilj Evropske komisije da otvori pregovore o svih 33 poglavlja politike do kraja ove godine.

'Odvajanje' od Ukrajine?U briselskim diplomatskim krugovima kruže glasine o skorom "razdvajanju" Moldavije i Ukrajine.

Dvije zemlje su do sada zajedno koračale ka članstvu u EU, a obje su, na primjer, dobile status kandidata u junu 2022. godine.

Međutim, s obzirom na to da Mađarska trenutno blokira put Kijeva prema pridruživanju, bilo je sugestija da bi se Moldaviji moglo dozvoliti da samostalno krene naprijed.

Iako je nacrt deklaracije uglavnom pohvalan za Kišinjev, on sadrži i neke prikrivene kritike o određenim ključnim pitanjima.

Brisel i dalje ima zabrinutosti zbog korupcije, a u tekstu se navodi da "u svjetlu predstojećih izbora, takođe naglašavamo potrebu za daljnjim jačanjem okvira za borbu protiv korupcije kako bismo održali transparentnost, odgovornost i integritet izbornog procesa".

Drugi red deklaracije naglašava da je postignut samo "određeni napredak" u oblastima kao što su nezavisnost pravosuđa, povećana transparentnost i modernizacija upravljanja sudovima.

Hibridne prijetnje RusijeIako saopštenja sa samita rijetko sadrže bilo kakav uznemirujući jezik, trenutni nacrt je oštar prema Rusiji, osuđujući Moskvu zbog "upornih hibridnih prijetnji" usmjerenih na potkopavanje "demokratskih izbora u Moldaviji, uključujući manipulaciju informacijama i miješanje, te korištenje izborne korupcije velikih razmjera putem lokalnih posrednika".

Takođe optužuje Kremlj za "naoružanje energijom" prošle zime s ciljem destabilizacije zemlje.

Što se tiče Transdnjestrije, separatističke enklave na lijevoj obali rijeke Dnjestar, dokument poziva Rusiju da povuče svo vojno osoblje odatle.

Procjenjuje se da se u separatističkoj regiji, kojom od raspada Sovjetskog Saveza početkom 1990-ih, upravlja de facto separatistička vlada uz podršku Moskve, nalazi oko 1.500 vojnika s ruskim pasošima.

'Kiparski model'?U Kišinjevu i Briselu se takođe sve više raspravlja o primjeni takozvanog "kiparskog modela" na Moldaviju.

Kada se Kipar pridružio EU 2004. godine, cijelo ostrvo je primljeno u članstvo, iako su se zakoni EU primjenjivali samo na jugu, koji kontroliše međunarodno priznata vlada. Sjeverni dio, kojim upravlja separatistička vlast koju podržava Turska, ostaje izvan zakona EU.

Nacrt deklaracije ostavlja ovu mogućnost otvorenom za Kišinjev, napominjući da će "EU nastaviti podržavati napore Moldavije za reintegraciju i osigurati da evropski put ostane otvoren i inkluzivan za sve njene građane".

Zanimljivo je da se ne spominju nikakve nove sankcije protiv osoba koje imaju bliske veze s Rusijom.

Od 2023. godine, EU je zamrznula imovinu i zabranila izdavanje viza za 16 moldavskih državljana. To uključuje oligarhe Ilana Šora i Vladimira Plahotniuca, za koje blok vjeruje da su potkopali teritorijalni integritet te istočnoevropske zemlje.