Američki pukovnik 'gejmer' i NATO stručnjak: AI je budućnost odbrambenih sistema

"U naredne tri do pet godina, nadam se nastavku, ako ne i većem prisustvu američkog i NATO liderstva, koje bi doprinijelo očuvanju stabilnosti Bosne i Hercegovine i drugih zemalja Zapadnog Balkana", kaže za Radio Slobodna Evropa Arnel David, pukovnik i strateg američke vojske i NATO stručnjak za digitalnu transformaciju i vještačku inteligenciju.

David, koji trenutno obnaša dužnost direktora Grupe za strateške inicijative pri NATO-ovom Vrhovnom štabu Savezničkih snaga u Evropi (SHAPE), ističe da je ključno da Oružane snage BiH već sad započnu nužnu digitalizaciju i uvođenje vještačke inteligencije u sisteme odbrane.

"U Europi se vodi zdrava debata o brzini digitalizacije – neki misle da idemo prebrzo, ja mislim da ne idemo dovoljno brzo", kaže David za RSE.

RSE: Možemo li početi s općim pitanjem? Kako ocjenjujete sigurnosnu situaciju u Bosni i Hercegovini, ali i u širem kontekstu Zapadnog Balkana?

David: Mislim da postoje određeni izazovi i da situacija može postati nestabilna u bilo kojem trenutku, ali rekao bih da, ipak, postoji stabilnost. Nadam se da će svi akteri i strane u regiji uspjeti to i održati.

RSE: Spomenuli ste ključne aktere. Na koga konkretno mislite?

David: Nisam stručnjak za ovaj region, barem ne u smislu svakodnevnog praćenja. Znam onoliko koliko čitam u vijestima, ali ne proučavam ga dubinski. Znam da može biti nestabilan i da postoje izazovi, ali sam, uglavnom, optimističan i vjerujem da se stabilnost može očuvati.

RSE: Kako vidite ulogu SAD-a i NATO-a u ovoj regiji u naredne tri do pet godina?

David: Mogu samo pretpostaviti, ali nadam se da će suradnja i prisustvo SAD-a i NATO-a nastaviti da jačaju. Ova regija je važna – to je svojevrsno raskršće Europe. Svi mi, i NATO i SAD, imamo interes da se ovdje zadrži stabilnost i da se situacija nastavi razvijati u pozitivnom pravcu, bez malignih utjecaja. Dakle, u naredne tri do pet godina, nadam se nastavku, ako ne i većem prisustvu američkog i NATO liderstva, koje bi doprinijelo očuvanju stabilnosti.

RSE: Kako vidite mogućnost da zemlje Zapadnog Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, postanu članice NATO-a? Mislite li da će se to desiti uskoro?

David: Naravno, lično bih volio da se to jednog dana desi. Neki bi možda rekli da to nije realno, ali pogledajte primjer Sjeverne Makedonije – mnogi su mislili da se to nikada neće dogoditi, a ipak jeste. Dakle, sve je moguće. Vjerujem da bi članstvo u NATO-u donijelo stabilnost, integraciju i sigurnost građanima i društvu u cjelini. To govorim i kao vojnik s 35 godina iskustva – iskreno se nadam da će to jednog dana biti realnost.

RSE: Spomenuli ste da je vaše trenutno područje rada digitalizacija i vještačka inteligencija u vojnom i odbrambenom sektoru. Koje su glavne prednosti primjene AI-ja u odbrani?

David: Najveća prednost odmah je bolja sposobnost razumijevanja okruženja – sebe, svojih saveznika, ali i potencijalnog neprijatelja. Ljudi često pogrešno shvataju pojam vještačke inteligencije – ne govorimo o "robotima ubicama" iz filmova, nego o uskoj AI, odnosno mašinskom učenju, statistici velikih razmjera.

U kontekstu vojske i saveza poput NATO-a, to znači da sada počinjemo da organiziramo i analiziramo podatke, čime poboljšavamo efikasnost operacija i administracije. AI nam štedi vrijeme i novac. Na primjer, ako neko ne govori engleski, može uz pomoć AI alata prevesti, sažeti i formatirati izvještaje – zadatke koji su ranije oduzimali sate rada.

AI ne zamjenjuje ljude – naprotiv, omogućava im da se usmjere na složenije poslove i uče nove vještine, poput programiranja. Omogućava nam da bolje simuliramo situacije, da u realnom vremenu vidimo gdje se ko nalazi i da tako izbjegnemo greške, pa čak i civilne žrtve.

Drugim riječima, AI nam omogućava da donosimo bolje odluke – brže, tačnije i odgovornije.

RSE: A kada govorimo o manjim organizacijama i sistemima, poput Oružanih snaga BiH – je li za njih prekasno da započnu proces digitalizacije i uvođenja AI-ja?

David: Nipošto. Nikada nije kasno. U NATO-u se sada sve odvija vrlo brzo, i druge zemlje mogu učiti iz našeg iskustva. U Europi se vodi zdrava debata o brzini digitalizacije – neki misle da idemo prebrzo, ja mislim da ne idemo dovoljno brzo.

AI i digitalni alati mogu uštedjeti ogroman broj sati i resursa, čak i u malim sistemima. Ne moraju se kupovati skupe aplikacije – Europa već razvija pristupačne AI alate. Ključno je ući u "cloud" okruženje, povezati mreže i omogućiti sigurnu razmjenu podataka.

Inovacije se danas događaju brže nego ikada u ljudskoj historiji – svakih šest do devet mjeseci računska snaga se udvostručuje. To znači da organizacije moraju djelovati odmah, učiti kroz praksu, uvoditi automatizaciju, koristiti generativni AI u pisanju ili analizi, sve kako bi bile efikasnije i spremnije.

RSE: Već sada vidimo da ekstremističke i terorističke grupe koriste AI – za propagandu, regrutaciju, pa, čak, i manipulaciju videima. Kako se protiv toga boriti?

David: Da, to je ozbiljan izazov. Ti akteri već stvaraju lažne videozapise, i zato moramo imati tehnologiju koja ih može prepoznati i razotkriti.

Ako to ne učinimo, posljedice mogu biti katastrofalne jer se informacije šire munjevitom brzinom. Jedan dobro urađen lažni video može u sekundi promijeniti javno mišljenje. Zato moramo biti spremni i na tehnološkom i na komunikacijskom nivou da to spriječimo.

RSE: Bavite se i gamifikacijom i AI-jem u igrama. Kako to izgleda u praksi? Vi ste i osnivač Fight Club International, profesionalne mreže za gejming posvećene unapređenju vojnih sposobnosti kroz korištenje igara, simulacija i vještačke inteligencije.

David: Igranje je u ljudskoj prirodi. Koristimo igre da bolje razumijemo probleme – ne samo ratne, već i humanitarne, ekološke, društvene. Igra ne mora dati direktan odgovor, ali pomaže da jasnije sagledamo izazov i naučimo kako da donosimo odluke.

AI sada omogućava da se te igre lakše prate i analiziraju. Na primjer, ako imate stotinu sudionika u simulaciji, AI može brzo sažeti njihove diskusije i pomoći nam da izvučemo zaključke. To pomaže studentima i profesionalcima da razviju mentalnu agilnost, kritičko mišljenje i sposobnost odlučivanja.

RSE: Postoji li rizik od nasilja u igrama, posebno kod djece?

David: Razumijem zabrinutost, ali lično mislim da nije tako jednostavno. Moj sin, na primjer, često igra "Call of Duty", a sada studira medicinu i želi postati neurohirurg. Dakle, igranje mu nije "pokvarilo mozak". Naprotiv – pomaže djeci da razviju brže razmišljanje i bolje rješavaju probleme.

Naravno, ako neko već ima mentalne probleme ili sklonost nasilju, igra može to pojačati, ali sama po sebi ne stvara nasilne osobe.