Ukrajinski i američki zvaničnici na ključnim razgovorima u Ženevi, uz podršku Evrope
Ukrajinski zvaničnici će se 23. novembra u Ženevi sastati sa američkim kolegama kako bi razgovarali o mirovnom planu predsjednika Donalda Trumpa od 28 tačaka – onom za koji saveznici Kijeva tvrde da je u velikoj mjeri naklonjen Rusiji.
Evropski saveznici Ukrajine – predvođeni Velikom Britanijom, Francuskom i Njemačkom, takozvana E3 – izrazili su zabrinutost zbog prijedloga, koji još nije zvanično objavljen, iako su ključni elementi javno procurili.
Mnogi uslovi sporazuma zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i izgleda da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja - uključujući predaju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk - poznatih kao Donbas - i Krima, uz postavljanje ograničenja na veličinu svoje vojske.
Kijev bi takođe bio dužan da usvoji ustavnu zabranu pridruživanja NATO-u, dok bi se na sam zapadni vojni savez nametnula ograničenja u pogledu stacioniranja njegovih trupa. Finansijske sankcije Moskvi bi takođe bile ublažene prema planu.
Zauzvrat, Ukrajina bi dobila neku vrstu "sigurnosnih garancija", najznačajnije od SAD-a, bilo bi joj dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji (EU) i dobila bi neke finansijske pogodnosti. Rusija bi takođe bila obavezna da se povuče iz nekih ukrajinskih područja koja trenutno okupira.
Nije 'konačna ponuda'Usred otpora američkih zakonodavaca i stranih saveznika, Trump je 22. novembra ostavio otvorenu mogućnost izmjena plana.
Na pitanje novinara da li je njegov prijedlog njegova "konačna ponuda Ukrajini", Trump je rekao: "Ne."
"Pokušavamo to okončati. Na ovaj ili onaj način, moramo to okončati", dodao je.
Evropski saveznici Ukrajine, koji nisu bili uključeni u izradu američkog plana, rekli su da prijedlog zahtijeva "dodatni rad".
U zajedničkoj izjavi, lideri Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Španije i Italije, zajedno s visokim zvaničnicima EU i liderima Japana i Kanade, upozorili su da se granice "ne smiju mijenjati silom". Izrazili su zabrinutost da bi predložena ograničenja ukrajinske vojske učinila te snage ranjivim na buduće napade.
Odvojeno, grupacija baltičkih zemalja 8 saopštila je da je razgovarala s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi potvrdila podršku Kijevu i obećala da će nastaviti isporuku oružja, istovremeno jačajući evropsku odbranu kako bi odvratila daljnju rusku agresiju.
U zajedničkoj izjavi, Danska, Estonija, Finska, Island, Latvija, Litvanija, Norveška i Švedska su podsjetile kako se "Rusija do sada nije obavezala na prekid vatre ili bilo kakve korake koji vode ka miru."
"Rješenja koja poštuju suverenitet Ukrajine i koja će Ukrajini i Evropi donijeti veću sigurnost i stabilnost imaju našu punu podršku", dodaje se u izjavi.
Demokrate i republikanci uzvraćaju udaracAmerički plan je takođe naišao na kritike među uticajnim članovima Trumpove Republikanske stranke, uključujući i zajedničku izjavu sa suparničkim demokratima u kojoj se poziva na promjene u prijedlogu.
"Nećemo postići taj trajni mir nudeći (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu ustupak za ustupkom i fatalno degradirajući sposobnost Ukrajine da se brani", navodi se u izjavi koju su potpisala tri demokrata, jedan republikanac i jedan nezavisni senator.
"Historija nas uči da Putin razumije samo snagu i neće se pridržavati nijednog sporazuma osim ako nije potkrijepljen silom", dodaje se.
Veteran republikanski senator Mitch McConnell, bivši čelnik Senata, napisao je na mreži X da bi "nagrađivanje ruskog krvoprolića bilo katastrofalno za interese Amerike".
Putin je "cijelu godinu pokušavao da predsjednika Trumpa predstavi kao budalu", dodao je McConnell.
Republikanac Roger Wicker, predsjedavajući Odbora za oružane snage Senata, rekao je da je "vrlo skeptičan" u vezi s tim da će plan donijeti mir.
"Ukrajina ne bi trebala biti prisiljena da se odrekne svojih teritorija jednom od najflagrantnijih ratnih zločinaca na svijetu, Vladimiru Putinu", rekao je u izjavi.
Američki državni sekretar Marco Rubio, koji putuje u Ženevu na razgovore, negirao je izjave republikanskog senatora Mikea Roundsa, demokratske Jeanne Shaheen i nezavisnog Angusa Kinga da prijedlog nije sastavio Washington, već da je to "lista želja" Kremlja koju su mu predali Rusi.
"Ono što nam je on (Rubio) rekao jeste da ovo nije bio američki prijedlog. Ovo je bio prijedlog koji je primio neko... ko je predstavljao Rusiju u ovom prijedlogu. Predat je (Trumpovom diplomatskom izaslaniku Steveu) Witkoffu", rekao je Rounds, prenoseći, kako je rekao, detalje telefonskog razgovora s Rubiom.
Rubio je, u objavi na mreži X, insistirao da je prijedlog "napisala" američka administracija "na osnovu doprinosa ruske strane", ali da se "on takođe zasniva na prethodnim i tekućim doprinosima Ukrajine".
'Najteži trenuci'Zelenski je rekao da se njegova zemlja suočava s "jednim od najtežih trenutaka" u svojoj historiji, upozoravajući da riskira gubitak jednog od svojih ključnih saveznika - Washingtona - ali da Kijev neće "izdati" vlastite interese ni u kakvim pregovorima.
Zelenski je imenovao svog šefa kabineta Andrija Jermaka za glavnog pregovarača i šefa tima od devet članova u Ženevi. Šef vojne obavještajne službe Kirilo Budanov takođe je u delegaciji.
Njemačka novinska agencija Dpa citirala je neimenovane vladine izvore u Berlinu koji su rekli da će Njemačka, Britanija i Francuska vršiti pritisak na Washington na pregovorima da revidira svoj mirovni plan i da su već poslali predložene promjene Amerikancima.
Na osnovu izvještaja Ukrajinskog servisa Radija Slobodna Evropa, Reutersa, AFP-a i Dpa