Umor od politike i nepovjerenje u izbore: Odziv birača u RS-u najniži u posljednjih 18 godina

Dio birača izbore u Republici Srpskoj je dočekao s uvjerenjem da su nelegitimni, drugi nisu vidjeli smisao glasanja za predsjednika s kratkim mandatom, treći su bojkotom slali poruku nezadovoljstva režimu i društvenim prilikama, dok je četvrtima jednostavno nedostajala politička ponuda koja bi ih motivirala da izađu na birališta.

Tako rezultate nedjeljnih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje Goran Marković, profesor s Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu.

Izlaznost 23. novembra je pala u odnosu na prethodne redovne izbore, ali i na posljednje prijevremene iz 2007. godine.

Prema ocjenama analitičara, birače je od izbora odvratila mješavina političke konfuzije nakon prijetnji bojkotom, zamora zbog beskrajnih kriza i institucionalnih zastoja, te uvjerenja da je pobjednik utrke unaprijed poznat.

Svoje su učinili i loši vremenski uvjeti, kao i kašnjenje u otvaranju pojedinih biračkih mjesta, dodatno obarajući već slab odaziv.

"Ljudi su zasićeni politikom. U posljednje dvije godine imali smo izrazit politički naboj sa svim onim skupštinskim zavrzlamama, presudama, natezanjima različitih strana. S druge strane, vremenske neprilike i nepovjerenje građana u demokratske, fer i poštene izbore obeshrabrili su građane", kazao je za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Ilija Trninić.

Prosječna izlaznost na općim izborima u Bosni i Hercegovini na teritoriji entiteta Republika Srpska od 2002. do 2022. godine, na kojima se birao i predsjednik RS-a iznosila je oko 55,6 posto.

Na prijevremenim izborima 23. novembra glasalo je nešto manje od 440.000 birača, ili 34,8 posto od 1,26 milijuna registriranih.

Usporedba s jedinim ranijim prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske 2007. godine pokazuje pad od 5,3 posto.

Nedjeljni izbori održani su zbog smjene Milorada Dodika, lidera SNSD-a, s ove pozicije. Sud BiH ga je u augustu ove godine osudio za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta, zabranivši mu obavljanje javne funkcije šest godina.

Schmidt je protekle četiri godine poništio nekoliko neustavnih zakona Narodne skupštine RS-a, uključujući one o prijenosu državne imovine na ovaj entitet i neprovođenju odluka OHR-a i Ustavnog suda BiH, te zabrani rada državnih policijskih agencija u ovom entitetu.

Birači bez motivacijeAnalitičari ističu da prijevremeni izbori za samo jednu funkciju, bilo da je riječ o predsjedniku, načelniku ili gradonačelniku, obično privuku samo najvjerniji stranački kadar.

Mobilizirati povremene glasače ili one koji prvi put izlaze na birališta mnogo je teže nego na općim izborima, na kojima se bira čitav niz dužnosnika, od članova Predsjedništva do zastupnika u entitetskim i kantonalnim skupštinama.

"Ovo su prvi izbori bez ikakvih programa animiranja građana, bilo od stranaka, bilo od nevladinih organizacija. U posljednjih 30 godina uvijek smo imali inicijative koje su pozivale građane da izađu na izbore", kaže za RSE Ilija Trninić, politički analitičar.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i njegove pristalice, ali i predsjednik opozicijske Partije demokratskog progresa i gradonačelnik Banje Luke, u početku su odbacivali odluku o smjeni i tvrdili da neće sudjelovati na izborima, što je dodatno zbunilo birače.

Trninić smatra da su takve oprečne poruke obeshrabrile ili zbunile neke birače, ali i da je mandat novog predsjednika, koji će biti kraći od deset mjeseci, također smanjio motivaciju za izlazak na birališta.

Opći izbori u BiH održani su 2022. godine i na njima je lider SNSD-a Milorad Dodik osvojio 300.180 glasova, dok je njegova glavna protukandidatkinja Jelena Trivić osvojila 273.245 glasova ili 26.935 glasova manje.

Opozicija je tada, kao i nakon nedjeljnih prijevremenih izbora, optužila vladajuće za izborne manipulacije i krađu glasova, ali su Centralna izborna komisija i nadležni Sud BiH te optužbe odbacili kao neosnovane.

Vladajući SNSD s koalicijskim partnerima ušao je nakon toga u državnu vlast koja je pokušavala ispuniti uvjete koje je Europska unija postavila pred Bosnu i Hercegovinu kako bi otvorila pregovore o punopravnom članstvu.

Nakon donošenja neustavnih zakona u Narodnoj skupštini RS-a, koalicija na državnom nivou se raspala i pokrenuta je smjena kadrova SNSD-a u Vijeću ministara i Parlamentu BiH, ali i sudski proces protiv Milorada Dodika i njemu bliskih suradnika.

Međunarodne intervencije, uključujući i sankcije prema dužnosnicima SNSD-a i njegovih partnera, sudske presude i institucionalne paralize, smatra Trninić, dovele su do iscrpljivanja običnih birača.

"Od svih faktora snijeg sigurno nije igrao nikakvu ulogu, kako se tješe pojedini pripadnici političke elite. Apstinencija je, dobrim dijelom izraz protesta zbog stanja u društvu, a ne samo zbog poteza OHR-a, odluka Ustavnog suda ili Suda BiH", kaže Goran Marković sa Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu za RSE.

On smatra i da postoji dio birača koji nije bio zadovoljan političkom ponudom.

"Vladajuća koalicija nije bila u stanju da izvede dio svoje glasačke vojske, bilo zato što su oni otkazali poslušnost, bilo zato što članice koalicije nisu bile u stanju da dovoljno utiču na njih. Opozicione stranke nisu bile u stanju da mobilišu dovoljno apstinenata koji bi mogli da budu njeni potencijalni glasači, a koje je trebalo ubijediti da je opozicija dovoljno drugačija da bi za nju vrijedilo glasati", rekao je Marković za RSE.

Promjena pristupaIako je na prijevremenim izborima bilo šest kandidata, glavna utrka, uglavnom se doživljavala kao utrka između Siniše Karana koji je bio kandidat vladajućeg SNSD-a i partnera, s jedne strane i Branka Blanuše kojeg je istaknula najveća opozicijska Srpska demokratska stranka, s druge strane.

Karan je, prema preliminarnim rezultatima, osvojio 217.324 glasova, a Blanuša 208.955 ili 8.369 glasova manje.

Ostala četiri kandidata osvojila su zajedno manje od 6.000 glasova.

Marković kaže da je razlika između kandidata vrlo mala, pogotovo kada se usporedi s prethodnim izborima.

"Treba uzeti u obzir da su glasači vladajuće koalicije disciplinovani, a često i vezani mrežom klijentelizma, dok je opozicija organizaciono slaba i nije u stanju da djelotvorno kontroliše izborni proces na biračkim mjestima na kojima je pretpostavila da bi moglo da bude najviše nepravilnosti prilikom glasanja i utvrđivanja izbornih rezultata", zaključuje Marković.

I dok iz SNSD-a Milorada Dodika, čiji kandidat Siniša Karan vodi prema preliminarnim rezultatima, kažu da su za njih izbori "gotovi, završeni i potvrđeni", opozicija ponavlja da ništa nije gotovo te da se čekaju glasovi iz odsustva te da se ponove izbori u Doboju, Zvorniku i Laktašima.

I pozicija i opozicija u RS-u najavile su nakon nedjeljnih izbora drukčiji pristup prema biračima i detaljne analize zašto nisu željeli izići na izbore.