Grad Sarajevo se pridružilo krivičnom postupku koji se vodi u Milanu u predmetu 'vikend snajperisti'

Gradsko vijeće Grada Sarajeva dalo je saglasnost 28. januara da se Grad Sarajevo pridruži krivičnom postupku koji se vodi pred nadležnim pravosudnim organima u Milanu protiv lica osumnjičenih za snajpersko djelovanje nad građanima Sarajeva tokom proteklog rata.

Početkom novembra prošle godine, italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o "vikend snajperistima" koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazzenija, plaćali velike iznose novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom, "iz zabave", ubijali građane u opkoljenom Sarajevo.

Gavazzeni je nakon nekoliko pokušaja RSE da ga intervjuiše posredno poručio da ne želi govoriti. U međuvremenu, održao je pres-konferenciju u Milanu gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o "snajper safariju".

Gavazzeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo pisati triler o ovome. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao. Sve do 2022. godine i dokumentarca "Sarajevo safari" slovenskog redatelja Mirana Županiča.

Tužilaštvo u Milanu trebalo bi o rezultatima istrage javnost obavijestiti u martu 2026. godine. Ako podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Europi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.

U međuvremenu, bh. pravosuđe provjerava navode, ali dosad nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, posebno djece u Sarajevu.

Strani novinari i fotoreporteri skoro sve vrijeme rata od 1992. do kraja 1995. imali su povremeno priliku boraviti na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.

Radio Slobodna Evropa je s nekima od njih stupio u kontakt, no niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.

Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.

Usprkos tome, nijedan snajperist nije odgovarao po ličnoj odgovornosti – ni pred domaćim ni pred međunarodnim sudovima.

Haški tribunal je u presudama protiv najviših dužnosnika Republike Srpske zaključio da je snajperska kampanja imala jedan cilj - "terorizirati civile Sarajeva".