Dačić povodom izjave o Crnogorcima: Nisam mislio na obične građane
![Dačić povodom izjave o Crnogorcima: Nisam mislio na obične građane](https://gdb.rferl.org/852F24B9-4B84-4A51-A231-2265E283645B_w800_h450.jpg)
Ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić, objašnjavajući na koga je mislio kada je rekao da treba preispitati da li oni Crnogorci koji podržavaju vlast Mila Đukanovića zaslužuju državljanstvo Srbije, "izjavio da "nije mislio na obične građane i one koji su generacijama u Srbiji".
Precizirao je da je mislio na one koji "imaju poslovne imperije, klanove i rade za crnogorske agenture", i rekao da ponekad misli da su "Srbi u Srbiji ugrožena kategorija".
"Ne mogu agenture da iz Srbije rade protiv Srbije, ja ne pričam o običnim ljudima koji su ko zna kad došli, i tako misli većina građana", rekao je Dačić i dodao da on ima "niz saradnika poreklom iz Crne Gore, ali su to ljudi koji imaju osećaj zajedništva", kazao je Dačić za TV Hepi.
Dačićevi 'nepodobni' Crnogorci
Srpski šef diplomatije je ocenio kao moralnu obavezu svakog ko je poreklom iz Crne Gore da ne ćuti na "otimanje srpskih svetinja" i dodao da "Srbi i Crnogorci jesu braća", ali da "treba preispitati da li se braća tako ponašaju".
Podsetimo, Dačić je poruku o srpskom državljanstvu za Crnogorce koji žive u Srbiji uputio povodom Zakona o verskim slobodama koji je u Crnoj Gori usvojen 27. decembra, a koji je Srpska pravoslavna crkva (SPC) okarakterisala kao "pokušaj otimačine crkvene imovine u Crnoj Gori".
Šef srpske diplomatije je u sredu rekao da "stručnjaci treba da sagledaju probleme i neobičnosti" novog crnogorskog zakona o veroisovesti i da o tome obaveste međunarodne institucije, i dodao da "niko nije ujedinio Srbe u Crnoj Gori kao ova situacija".
Dačić: Pitanje da li onaj ko podržava Podgoricu i dalje treba da ima državljanstvo Srbije
Zakon, koji je juče (7. januar) stupio na snagu za Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) je sporan pre svega zbog odredbe po kojoj će "svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i biće upisani kao kulturno blago".