Ustavni sud BiH: Poljoprivredno zemljište u RS pripada državi BiH

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je odlučio u korist Bošnjaka i Hrvata (sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske) da se svo poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Skupština RS, krajem 2019.


Odlukom, donesenom na dvodnevnoj sjednici 6. i 7. februara, Ustavni sud BiH je osporio dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.


Članom 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske.


"Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba protivna članu I/1, članu III/3.b) i članu IV/4.e) Ustava BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine", saopšteno je iz ovog suda.


Poslanik Koalicije Zajedno za Bosnu i Hercegovinu, Edin Ramić, objašnjava da do ovakvih situacija dolazi, jer pitanje državne imovine nije regulisano na nivou Bosne i Hercegovine zbog opstrukcija iz RS.


"Oni opstruiraju donošenje takvog zakona na nivou Bosne i Hercegovine, a onda tu oblast pokušavaju da regulišu na području entiteta. Prvi zakon koji je osporen iz te oblasti jeste pitanje zabrane raspolaganja državnom imovinom, kojeg je osporila Kancelarija visokog predstavnika (OHR) 2005. i 2011.godine. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u obrazloženju te odluke vrlo jasno tretirao put kako treba regulisati i šta se smatra državnom imovinom. Međutim, to očigledno Vladu Republike Srpske ne interesira niti ih je zanimala bilo kakva rasprava u Narodnoj skupštini gdje smo ukazivali na mogućnost da se ti zakoni ospore. Radi se o četiri ili pet zakona“, navodi Ramić.


Ustavni sud Bosne i Hercegovine, takođe, je odlučujući o zahtjevu sedam delegata iz kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske ocijenio neustavnim i više članova Zakona o unutrašnjoj plovidbi Republike Srpske.


Prema mišljenju Ustavnog suda, pitanja koja se odnose na plovidbu međudržavnim i međunarodnim rijekama, kao i nadležnost u vezi s tim između državnih i entitetskih organa trebaju se regulirati zakonom koji će biti donesen na državnom nivou jer su ta pitanja, prema navedenim odredbama Ustava Bosne i Hercegovine, u isključivoj nadležnosti države BiH.