U Prijedoru počela šetnja povodom obilježavanja Dana bijelih traka
U nedjelju se u Bosni i Hercegovini i brojnim evropskim, ali i svjetskim gradovima obilježava Dan bijelih traka.
Naime, 31. maj simboličan je datum proglašen u znak sjećanja na 3.176 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja.
Međunarodni dan bijelih traka već osmu godinu zaredom obilježava se mirnom šetnjom kroz prijedorske ulice. Učesnici mirne povorke danas nose bijele ruže sa imenima 102 djece ubijenih u Prijedoru.
Ove godine obilježavanju Dana bijelih traka u Prijedoru prisustvuju predstavnici organizacija "Kvart", "Jer me se tiče", "Oštra nula",a obilježavanje Dana bijelih trka najavljeno je u Sarajevu, Kaknju, Tuzli, u Zagrebu te u Holandiji, Švedskoj, Norveškoj, Francuskoj i Kanadi.
Vijeće bošnjačke nacionalne manjine Grada Zagreba (VBNMGZ) u suradnji sa Zavičajnim klubom župe Stara Rijeka i okolica u spomen na žrtve zločina koji se dogodio 1992. godine u Prijedoru i dolini rijeke Sane sjetiće se ubijenih Prijedorčana u Zagrebu.
„To je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i počinjeni drugi zločini“, navodi se u saopštenju Vijeća.
Porodice ubijenih godinama traže od gradskih vlasti izgradnju spomenika ubijenoj djeci Prijedora.
Da li će Prijedor dobiti spomen-obilježje ubijenoj djeci?
Do kada će trajati negiranje zločina i logora Omarska?
Na današnji dan su vlasti bosanskih Srba prije 28 godina naredile nesrpskom stanovništvu da nosi bijele trake oko ruku, a na kuće i stanove da okače bijele čaršafe. Ovako je glasio poziv upućen preko Radija Prijedor 31. maja 1992. godine:
"Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice".
Ovo je bilo prvi put da su nakon nacističkog proglasa iz 1939. članovi jedne etničke ili religijske skupine na ovaj način bili obilježeni za istrebljenje, što je predstavljalo uvod u etničko čišćenje nesrpskog stanovništva i genocid nad Bošnjacima na području Prijedora.
Prema zvaničnim informacijama iz udruženja žrtava, u Prijedoru je ubijeno 3.173 civila, dok je 31.000 ljudi bila zatočena u logorima u okolini Prijedora. Među žrtvama rata u Prijedoru bilo je 258 žena, te 102 djece. Najviše je bilo Bošnjaka, a potom Hrvata, Roma, Albanaca i Srba.
Ukupno 56 pravosnažnih presuda za ratne zločine se odnosi na Prijedor, od čega 12 presuda Haškog tribunala.
Policiji nepoznati autori neonacističkih obilježja u Prijedoru