Bh. ministar sigurnosti: Prioritet zatvoriti i kontrolisati istočnu granicu BiH

Ja nemam gotova rješenja u džepu za svaki od ovih problema. Ovo je problem koji je kreiran prije tri, četiri dana. U komunikaciji smo s više različitih, i međunarodnih i domaćih, organizacija u traganju za nekim korektnim i održivim rješenjem, kaže Selmo Cikotić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine (BiH), komentarišući trenutnu situaciju u vezi sa migrantskom krizom u BiH, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Objašnjavajući šta su prioriteti bh. administracije, Cikotić najavljuje rad na zatvaranju i kontroli istočne granice Bosne i Hercegovine, te sugeriše da je Sarajevu za pomak u rješavanju migrantskog pitanja potrebna saradnja Pakistana.

Posljednji incidenti

U srijedu naveče (26. avgust) došlo je do verbalnog, zatim i fizičkog sukoba nekoliko stotina migranata sa policijom, u migrantskom kampu 'Lipa' kod Bihaća, oko 300 kilometara sjeverozapadno od Sarajeva. Ispaljeni su i policijski hici upozorenja, potvrdili su za RSE u policiji.

Organizator protesta je predat nadležnom tužilaštvu na dalje postupanje, a riječ je o državljaninu Pakistana.

Vlasti Unsko-sanskog kantona (USK), jednog od deset kantona Federacije BiH (FBiH), donijele su 19. avgusta odluku o zabrani ulaska i prevoza migranata na teritoriji ovog kantona.

Ministarstvu unutrašnjih poslova USK je naloženo da se formiraju policijski punktovi na ulazu u kanton, gdje će se vršiti kontrola autobusa.

Policija migrante zaustavlja na međuentitetskoj liniji između Republike Srpske (RS) i Federacije BiH, ne dozvoljavajući im dalji put prema Bihaću i Velikoj Kladuši, na zapadu Bosne i Hercegovine.

Istovremeno, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je zaključilo, na sjednici u Sarajevu u četvrtak (27. avgust), da se smještaj za migrante mora izmjestiti iz naseljenih mjesta i zadužilo Savjet ministara BiH da u tu svrhu izdvoji iz budžeta institucija BIH pet miliona maraka (2,5 miliona eura).

Od Vijeća ministara i Ministarstva sigurnosti BiH je zatraženo da se napravi i adekvatna koordinacija svih policijskih agencija u Bosni i Hercegovini radi zaštite državne granice, te radi zaštite imovinske sigurnosti građana i očuvanja javnog reda i mira.

Kako koordinirati policiju u BiH?

RSE: Na koji način ćete napraviti koordinaciju policijskih agencija u Bosni i Hercegovini, kako to od Vas zahtijeva Predsjedništvo BiH, radi zaštite državne granice, lične imovinske sigurnosti građana i očuvanja javnog reda i mira?

Cikotić: Osnovna ideja je da se koriste postojeći zakoni koji regulišu pitanje rada svake od ovih agencija, svake od ovih policijskih jedinica ili snaga, odnosno zakoni o javnom redu i miru koji postoje na nivou države ili nižim nivoima države. Jedna korektna i funkcionalna primjena postojećih zakona i nadležnosti agencija koje će učestvovati u njihovoj realizaciji.

RSE: Predsjedništvo BiH zahtijevalo je od Vijeća ministara i pet miliona konvertibilnih maraka (2,5 miliona eura) za izmještanje migranata iz naseljenih mjesta. Uporedo s tim jedan od zahtjeva je da se pojača kadrovski i tehnički Granična policija. Kada je to realno očekivati?

Cikotić: Neke od tih aktivnosti su već u toku i mi ćemo nastojati da se, onako kako mogućnosti nalažu a zakoni dozvoljavaju, to što prije realizira. U svakom slučaju, prije početka zime očekujemo da imamo riješeno pitanje smještaja migranata izvan gradskih centara. U pojedinim slučajevima to neće biti lako izvesti, ali ćemo učiniti maksimum napora da uradimo ono što je realno moguće.

O povratku migranata u zemlje porijekla

RSE: Predsjedništvo BiH je, između ostalog, tražilo i ubrzano sklapanje ugovora o readmisiji sa zemljama iz kojih dolaze migranti.

Cikotić: Mislim da je set svih mjera koje će dovesti do što kvalitetnije kontrole državne granice Bosne i Hercegovine i što većeg povratka na prostore sa kojih su došli, ili u zemlje njihovog porijekla, generalni pristup koji se mora slijediti.

Dakle, Predsjedništvo BiH je na bazi prijedloga kojeg sam dostavio jučer usvojilo taj zaključak i mi cijenimo da je kontinuirano djelovanje u tom pravcu jako važno, ali realizacija neće ići ni brzo ni lako zbog toga što niti sa jednom od tih država nemamo potpisan sporazum o readmisiji.

Ti su procesi potpisivanja sporazuma u nekim slučajevima pokrenuti prije dvanaest godina, u nekim slučajevima prije šest, sedam, itd, ali ni od jedne države mi do sad nismo dobili saglasnost. Tek smo od Pakistana prije nekoliko dana dobili saglasnost kojom potvrđuju spremnost da potpišu taj sporazum.

Nastojat ćemo da to završimo u što je moguće kraćem vremenu i da onda radimo na readmisiji, gdje nam treba i učešće pakistanske vlade, diplomatsko-konzularnih predstavnika Pakistana i, naravno, funkcionalan rad svih naših agencija za primjenu zakona u Bosni i Hercegovini.

RSE: Nakon što ste preuzeli funkciju, bili ste u Bihaću, gdje ste predstavili mjere za ublažavanje migrantske krize. Nedugo nakon toga, vlasti Unsko-sanskog kantona donijele su odluku o zabranu ulaska i prijevoza migranata na teritoriji tog kantona. Da li je zakonski dozvoljeno zaustavljanje migranata na međuentitetskoj liniji, odnosno krši li se time sloboda kretanja migranata?

Cikotić: Mislim da u tom smislu govorimo o više zakona, više prava i obaveza. Budući da ranije naši zakoni nisu poznavali ovakve situacije, mi smo sada u prilici da na neki način elastično primjenjujemo postojeće zakone.

Moramo prvo osigurati slobodu, prava, red i mir za građane koji žive na prostoru Unsko-sanskog kantona, a migranti, svojim nekontrolisanim dolascima ta prava na neki način ugrožavaju. Ja na taj način razumijem ponašanje vlasti u Unsko-sanskom kantonu u pokušaju da se kontroliše priliv i kretanje migranata.

'Migrantima se sloboda ne uskraćuje'

RSE: Ali, nedavno ste napomenuli isto tako da je Bosna i Hercegovina potpisnica raznih međunarodnih konvencija koje, ipak, osiguravaju slobodu kretanja, pa i migrantima.

Cikotić: To je tačno i ta se sloboda ne uskraćuje, ali se na neki način ograničava u pojedinim momentima i na pojedinim mjestima da bi se osigurala elementarna kontrola javnog reda i mira i jedna vrsta sigurnosti i normalnog funkcionisanja određenih sredina, tamo gdje ih ima najviše.

RSE: Dotakli smo se niza problema u vezi s migrantskom krizom u Bosni i Hercegovini. Međutim, šta je, prema Vašem mišljenju, prioritetno da se riješi, da se radi na tome odmah? Koji od ovih problema?

Cikotić: Prioritetno ćemo raditi na zatvaranju i što efikasnijoj kontroli istočne granice Bosne i Hercegovine, da smanjimo priliv. Odmah nakon toga da izvršimo koordinaciju svih institucija, organizacija, i domaćih i međunarodnih, da se pravilno tretiraju, kontrolišu i na neki način drže pod nadzorom migranti koji su na prostoru Bosne i Hercegovine, a onda da se rješavaju sva druga pitanja, pripreme za zimski period, daljeg jačanja efikasnosti kompletnog sistema, kako bi se ovo pitanje u mjesecima i godinama koje dolaze sve kvalitetnije tretiralo.