'Zbog lažnih vijesti se i umire'
Online Muzej lažnih vijesti uskoro će biti otvoren u Zagrebu. Kada se projekt pokrene, naglasak će biti na razvoju kritičkog mišljenja i radu s mladima, najavljuje u razgovoru za Radio Slobodna Europa inicijator Muzeja lažnih vijesti, bivši novinar i urednik Lordan Prelog.
Pojašnjava da je cijela ideja potekla iz nevladine udruge - Instituta za nove medije i elektroničku demokraciju (InMed), koji je jedina organizacija iz Hrvatske uključena u jednu od vodećih mreža institucija koje se bave otkrivanjem lažnih vijesti i modelima njihovog širenja, SOMA-e (Social Observatory for Disinformation and Social Media Analysis), da je sve započelo sa facebook grupom i stranicom, i da je Muzej nastavak svih tih aktivnosti.
„Planovi su veliki, a za početak Muzej će biti svojevrsna baza podataka“, kaže Prelog.
„Dizat ćemo na stranicu vijesti sa drugih portala koji se bave tom tematikom iz Hrvatske i iz svijeta da bi ljudi bili u toku i osvijestili se o opasnostima i problemima koji proizlaze iz produkcije takvog neistinitog sadržaja. Osim toga, zamisao je da stručnjaci koje sam kontaktirao i okupio pišu svojevrsne 'testimonials', odnosno osvrte o lažnim vijestima iz vlastitog iskustva – kako su se tijekom svog rada susretali sa dezinformacijama, kako je to na njih utjecalo. Na taj način bi iz pera stručnjaka, ljudi koji se time bave približili koji su to problemi“.
RSE: Kako će se dalje širiti aktivnosti Muzeja?
Prelog: Nakon toga išli bismo na organiziranje edukacija, online tečajeva preko kojih bi se ljudi mogli informirati, radili bismo produkciju infografika, različitih kvizova… Znači, sa akcentom na edukaciju, promociju kritičkog mišljenja i medijske pismenosti.
RSE: Tko bi bio target grupa? Mladi?
Prelog: Po meni, najvažnija stvar za prevenciju lažnih vijesti je obrazovanje, odnosno medijska pismenost i razvoj kritičkog mišljenja građana, prvenstveno onih najmlađih. Imamo jedan primjer koji to dokazuje. Finska je zemlja koja uopće nema problema s dezinformacijama. Oni su po Indeksu medijske pismenosti već godinama na prvom mjestu. Mi smo po tom Indeksu prema istraživanju sofijskog Instituta Otvoreno društvo 24. od 35 zemalja. To govori dosta toga. Finska ima medijsku pismenost u kurikulumu – ona se uči od vrtića. Od vrtićke dobi djeca se uče kritičkom razmišljanju, prepoznavanju sadržaja u medijima i tako dalje, i to očito polučuje određene pozitivne rezultate.
RSE: Gdje je u hrvatskom javnom prostoru najveća opasnost od dezinformacija, gdje su posljedice najštetnije?
Prelog: Najveća je opasnost naravno na internetu, jer tih portala i blogova ima hrpu i ljudi svašta objavljuju. U tiskanim medijima lažne vijesti se baš i ne događaju na dnevnoj bazi. Radi se o lažnim informacijama koje su rezultat brzine novinarskog izvještavanja. Uvijek taj neki imperativ da trebaš biti prvi i najbrži, da trebaš imati nešto ekskluzivno, i onda se u takvim slučajevima događa da novinari ne stignu provjeriti ono što će napisati, i to je problem.
Sa druge strane, praćenje svjetske produkcije dezinformacija pokazuje da se neistinama napada vjerska uvjerenja, rasa, spolna orijentacija, politički ili drugi stavovi. Prema nekim istraživanjima, od posljedica dezinformacija vezanih za korona virus do danas je diljem svijeta preminulo najmanje 800 osoba raznih dobi. Ljudi su pili etanol i izbjeljivač, pojavile su se i druge 'medicinske' preporuke.
RSE: Zašto nijedan dosadašnji mehanizam nije bio efikasan u borbi protiv dezinformacija u Hrvatskoj?
Prelog: To je skliski teren. Kod nas još uvijek nema zakonske regulative, iako je bilo najavljeno da će se do prošle jesni nešto napraviti. Već dosta zemalja ima takav zakon, čini mi se da je Singapur bio jedna od prvih. Tu uvijek postoji jedno tijelo koje može biti svojevrsni cenzor, i zato je takvo rješenje malo sporno, međutim ja smatram da bi neka zakonska regulativa morala postojati. Kod nas se nešto time bavi Agencija za elektroničke medije, međutim na državnom nivou to još uvijek nije regulirano.
RSE: Je li planirana suradnja sa sličnim tijelima, medijima, nevladinim udrugama, institucijama koje dijele isti cilj u Hrvatskoj, u regiji i u Europi?
Prelog: Naravno da je. U regiji još nismo uspostavili suradnju. U Srbiji i u BiH postoje portali 'FakeNews Tragač' i 'Raskrinkavanje'. To naravno da nam je plan, otvoreni smo za svaku suradnju. U Hrvatskoj imamo 'faktograf.hr', službeni Facebook fact checker, i portal medijskapismenost.hr. To su ključne institucije koje kod nas rade i naravno da smo otvoreni za suradnju i da ćemo uspostaviti nekakvu komunikaciju za opće dobro.
RSE: Koliko je vaš novinarski staž utjecao na formiranje ideje o Muzeju lažnih vijesti?
Prelog: Ja sam 10 godina radio u zagrebačkom 'Jutarnjem listu' i to je prilično utjecalo na cijelu ovu situaciju, jer sam se tih godina dosta puta susretao sa dezinformacijama koje se tada još nisu zvale 'fake news'. Radio sam u Crnoj kronici i znalo se i meni potkrasti da nenamjerno pogriješim i napišem krivu adresu ili krivo prezime, i shvatio sam da to nije dobro i da treba paziti na takve stvari, jer u najmanju ruku povrijediš ljude, a možeš im nanijeti i konkretnu štetu.
Upoznao sam dosta kolega novinara, razne su se stvari producirale. Neki su ljudi zbog samopromocije i izmišljali cijele priče. Otada je prošlo već 20 godina, ali imao sam to otada osviješteno, pa su me ove nove okolnosti društvenih mreža samo potakle da se ta ideja artikulira u neku cjelinu, i iz toga je zapravo proizišao cijeli koncept Muzeja.