Većina stranaka manjinskih naroda odbila Krivokapićev poziv u novu Vladu
Obrazloženje manjinskih nacionalnih partija je gotovo jedinstveno – buduću Vladu će formirati (njima) ideološki i politički suprotstavljene stranke. Jedna, od dvije albanske kolicije je odbila i da razgovara sa mandatarom Zdravkom Krivokapićem.
Istoričar Šerbo Rastoder, koji je ujedno i član političkog savjeta Građanskog pokreta URA (Ujedinjena reformska akcija), koji je dio nove vlasti, kaže da razumije razloge manjinskih stranaka da odbiju participaciju u novoj Vladi, otvarajući dilemu da li je ta odluka donesena samostalno:
„U cjelini, mogu da razumijem razloge koji su dati, mogu da razumijem i strahove. Mogu da razumijem i odsustvo potrebe nove vlasti da privuče manjine jednom retorikom i politikom koja je prihvatljiva ali sam i dalje u dilemi da li je ta odluka samostalna ili izraz lojalnosti prema bivšim partnerima.“
Ekspertska ili politička Vlada Crne Gore?
Manjinske nacionalne stranke Bošnjaka i Albanaca su u prethodnih 20 godina bili dio vlasti koju je predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Njihovi poslanici u parlamentu su nerijetko ulazili u oštar politički sukob sa poslanicima, tada opozicionog, Demokratskog fronta, na temu nezavisnosti Kosova, genocida u Srebrenici i odnosu prema ratovima devedesetih godina.
Odluka članova stranaka ili političkih elita?
Rastoder za Radio Slobodna Evropa (RSE) problematizuje odluku o neučešću u vlasti partija manjinskih naroda i s aspekta korisnosti za članstvo:
„Bio bih srećan ukoliko je odluka o neučešću u budućoj vlasti nacionalnih stranaka izraz volje njenih članova a ne njenih političkih elita, koje su prepoznale da nemaju više mjesta u obimu koji su imali u prethodnoj vlasti i koje su, gledajući prevashodno lične interese, donijeli odluku od interesa za cijelu nacionalnu zajednicu“, kaže Rastoder.
Činjenica da će u novoj Vladi participirati stranke s kojima se dijametralno razlikuju, ključni je razlog što manjinske nacionalne partije Bošnjaka i Albanaca u ovom trenutku nisu spremne da podrže buduću Vladu Crne Gore.
Stavovi stranaka
Konačnu odluku o neučešću je donijela albanska koalicija „Jednoglasno“ koju predvode Fatmir Đeka i Mehmed Zenka koji su u saopštenju, nakon konsultacija unutar koalicije, detaljno naveli razloge zbog kojih ne žele ni da razgovaraju sa mandatarom za sastav nove Vlade Zdravkom Krivokapićem.
U odgovoru mandataru koji ih je pozvao na sastanak uoči formiranja nove Vlade, albanska koalicija je saopštila da ne može biti dio Vlade Crne Gore „koju dominantno čine one stranke i politike koje ne žele ravnopravnost Albanaca u ovoj državi“.
Kao glavne programske i strateške razlike sa članicama nove Vlade, albanska koalicija izdvaja sljedeće: da te stranke Kosovo nazivaju lažnom a često i terorističkom državom; da žele velikosrpsku Crnu Goru; da i u 21. vijeku sanjaju o zauzimanju Skadra, Dubrovnika, Peći i Prizrena; da članstvo u NATO smatraju greškom kao i nezavisnost Crne Gore; te podržavaju pokušaj prisvajanja zajedničkih svetinja kojim Srpska pravoslavna crkva udara u temelje multietničke i multikonfesionalne realnosti u Crnoj Gori“.
U saopštenju albanske koalicije „Jednoglasno“ se navodi da će ipak u Skupštini Crne Gore podržati svaki akt koji ocijene da je u opštem interesu.
I Bošnjačka stranka je nakon sastanka sa mandatarom Zdravkom Krivokapićem održala Glavni odbor na kome je jednoglasno odlučeno da ne učestvuju u novoj Vladi, što je obrazložio politički direktor stranke Suljo Mustafić:
„Zbog različitog pristupa i određenih ideoloških razlika sa nekim članicama nove vlasti oko važnih društvenih pitanja u Crnoj Gori, te odnosa prema manjinskim narodima kako u nedavnoj prošlosti tako i sadašnjih političkih programa, Glavni odbor Bošnjačke stranke smatra da ona u ovom političkom trenutku ne treba biti članica buduće Vlade“.
Sa mandatarom Zdravkom Krivokapićem su razgovarali i čelnici druge albanske koalicije, Genci Nimanbegu i Nik Đeljošaj, koji su saopštili da su mandataru predali spisak političkih uslova za eventualno učešće u vlasti. Radi se o i političkim principima, a ne o kadrovskim pitanjima, rekli su Nimanbegu i Đeljošaj koji nisu u potpunosti zatvorili vrata daljim razgovorima o učešću u novoj Vladi.
„Mi ne odustajemo od naših političkih zahtjeva koji se tiču državne orjentacije, dobrosusjedskih odnosa, integracija u EU i NATO. To su naši ključni zahtjevi“, rekao je Genci Nimanbegu iz albanske partije Forca, dok je Nik Đeljošaj iz Albanske alternative naveo da će podjela mjesta u novoj Vladi uslijediti nakon saglasja o programskim opredjeljenjima nove Vlade:
„Crna Gora će biti demokratskija ako prihvate naše programske ciljeve. Analiziraćemo i vidjećemo da li postoji prostor za nastavak razgovora“.
Demokratski front otvoren za razgovore
Na odbijanje manjinskih nacionalnih partija da učestvuju u vlasti, reagovali su čelnici Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević koji su 18. oktobra uputili poziv liderima manjina na, kako je rečeno, otvoreni razgovor za pomirenje i prevazilaženje problema iz prošlosti.
"Kao politički predstavnici srpskog naroda procjenjujemo da je ovo onaj važni trenutak kada je neophodno da otpočnemo otvoreni razgovor o svemu korisnom za Crnu Goru i naše narode u njoj. Pomirenje za budućnost, to je naša politika u koju Vas želimo uvjeriti", navodi se, između ostalog u pozivu koju su potpisali Mandić i Knežević.
Do sada niko od lidera manjinskih nacionalnih partija nije odgovarao na ovaj poziv.
Upitan da li će buduća Vlada biti slabijeg legitimiteta jer u njoj neće biti Bošnjačka stranka i za sada, bar jedna albanska koalicija, Rastoder odgovara:
„Ukoliko neko želi Crnu Goru da predstavi kao multietničku, građansku, odnosno jedino onakvu kakva je moguća onda je veliki hendikep to što nema manjinskih stranaka. Ali, treba imati na umu i činjenicu da je uprvo to bio razlog ili mogući razlog da neko sugeriše manjinskim strankama da ne budu dio vlasti“.
Nova Skupština Crne Gore
Dodaje da ipak postoji respktabilan broj grupacija koji mogu nadomjestiti nedostatak političkih elita nacionalnih manjina u vlasti.
„Za 30 godina parlamentarizma u Crnoj Gori smo imali različite oblike participacije manjina u vlasti. Jedan je bio nezavistan od političkih grupacija. Drugi je takav da su manjine bili na neki način lojalni saveznici, a ne partneri i treći model koji je dominantan je participacija, odnosno podjela vlasti“, navodi Rastoder.
Rastoder je mišljenja da će nova vlast imati problem da dokaže da je vlast svih građana Crne Gore a da će, s druge strane, vrijeme pokazati da li je odluka predstavnika manjinskih partija štetna po te partije.
„Lično mi ta pozicija manjinaca (manjinske stranke) mnogo više odgovara jer će se, u ovom slučaju, one morati profilisati kao predstavnici naroda a ne kao klijentelistička grupacija“, zaključio je Rastoder.
Što se parlamentarne aritmetike tiče, nova većina koju čine tri koalicije ima 41 od ukupno 81 poslaničkog mjesta. Predstavnici manjinskih naroda osvojili su ukupno pet, od čega dvije albanske koalicije po jedan a Bošnjačka stranka tri. Za mnoge važne odluke koje se usvajaju u Skupštini potrebna je kvalifikovana većina odnosno 49 glasova. DPS Mila Đukanovića ima 30 poslanika, Socijaldemokrate tri, Socijaldemokratska partija dva mandata.