Buduća vlada Crne Gore: Više politička i pomalo ekspertska

Crna Gora će najvjerovatnije dobiti političko - ekspertsku Vladu u kojoj će političke partije delegirati svoje stručnjake za određena ministarska mjesta i čelne pozicije u najvažnijim državnim organima i tijelima. Takvo uvjerenje za Radio Slobodna Evropa (RSE) iznose politički analitičar Sergej Sekulović i direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Ističu da je od početka bilo jasno da je priča o Vladi koju bi činili isključivo eksperti bez političara, bila dobar izborni marketing ali ne i realna priča.

„Ako se sve informacije koje dobijamo ovih dana iz medija i izjava političara pokažu kao tačne, onda će ta vlada primarno biti političko ili stranačko-ekspertska sa određenim pozicijama koje će biti čisto ekspertske. Ipak, treba sačekati završetak pregovora jer su u međuvremenu moguće i određene promjene“, kaže politički analitičar Sergej Sekulović u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Trojna koalicija koja je osvojila većinu na izborima 30. avgusta Zajedno za Crnu Goru, Mir je naša nacija i Crno na bijelo, od 8. oktobra zvanično pregovara o podjeli resora u novoj Vladi i personalnim rješenjima.

Mandatar Zdravko Krivokapić zvanično ne otkriva kako teku pregovori i da li će sastav nove Vlade predstaviti Skupštini do sredine novembra, kako je najavio.

Kada je moguć dogovor?

Iz Udružene reformske akcije (URA) koja je predvodila koaliciju Crno na bijelo, kažu za RSE da će se narednih dana znati kako su podijeljeni resori u budućoj Vladi, nakon čega slijedi dogovaranje kadrovskih rješenja.

Na pitanje da li se odustalo od ekspertske vlade, što je bio ključni zahtjev i princip URA za formiranje nove vlasti, funkcioner Zoran Mikić za RSE kaže da je proteklih dana u medijima bilo dosta netačnih informacija.

„Mi očekujemo da se taj naš princip ispoštuje ali smo svjesni da će u vladi biti ljudi koji su predstavnici političkih partija i jesu na neki način političari. Mi te ljude ne možemo isključiti iz procesa podjele vlasti i resora samo zbog toga što su članovi političke partije jer mnoge partije imaju stručnjake u svojim redovima“, kaže Mikić.

Ideju o formiranju Vlade eksperata promovisala je koalicija “Crno na bijelo” predvođena Građanskim pokretom URA Dritana Abazovića tokom predizborne kampanjem kao i nakon izbora.

Odmah nakon izbora, 31. avgusta, lideri tri koalicije Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović objavili su principe na kojima će počivati buduća vlast, među kojima je bio princip “da će vlast biti ekspertska, konstituisana od kadrova koji su stručnjaci iz konkretnih oblasti bez obzira na njihovu političku, vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu osobenost“.

Međutim, u postizbornom periodu, ideja ekspertske Vlade je naišla je na snažan otpor Demokratskog fronta.

Zašto je nezadovoljna vodeća snaga među izbornim pobjednicima?

Tokom posljednje sjednice Skupštine, jedan od lidera tog političkog saveza Milan Knežević je poslao poruku da prioritet u sastavu nove Vlade za njega imaju dugogodišnji politički aktivisti koji su demonstrirali protiv Đukanovićeve vlasti, a ne eksperti odakle god oni dolazili:

“Zamolio bih ove eksperte koji se ovih dana javljaju, da mi se ne javljaju. Jer ja imam obavezu prema onima koji su gutali suzavac sa mnom. Imam obavezu prema onima koji su ležali ispred Skupštine, prema onima koji su hapšeni i procesuirani. A svi ti eksperti neka stanu u red.”

Priča o Vladi eksperata je bila dobar potez pred izbore i donijela je politički profit strukturama koje su je zagovarale, ocjenjuje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.

Međutim, kaže Uljarević u izjavi za RSE taj koncept je u praksi neodrživ.

„Moje mišljenje je da je ekspertska vlada mogla biti prijemčiva izborna kategorija ali da niko od ozbiljnih analitičara nije imao dilemu da li je to izvodljivo ili da je potrebno Crnoj Gori. Nema ni komparativnih primjera koji bi u tom dijelu bili podržavajući jer se takvim vladama u prošlosti pribjegavalo u specifičnim okolnostima i u oročenom periodu. Za neke resore se može tražiti da ih pokrivaju eksperstka lica ali ministarske pozicije su prvenstveno političke i to se prosto ne smije gubiti iz vida“, ističe Uljarević.

U kakvoj atmosferi protiču pregovori?

Pregovori o konstitusanju nove Vlade vode se daleko od očiju javnosti i praćeni su brojnim špekulacijama u medijima o podjeli kvota, resora kao i o tome koje vanpolitičke strukture utiču na pregovore.

Jedan od lidera Demokratskog fronta i predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević je 22. oktobra saopštio da na mandatara Krivokapića veći uticaj imaju djelovi Srpske pravoslavne crkve, te biznis i medijska elita u Crnoj Gori, nego političke stranke koje je predvodio na izborima:

“Ne želim da vjerujem da su te informacije tačne, ali imajući u vidu da mandatar nastupa više kao peti poslanik koalicije ‘Crno na bijelo’ nego kao prvi poslanik koalicije ‘Za budućnost Crne Gore’, ne bi me iznenadilo. Ukoliko prevagnu interesi krupnog kapitala onda će Pokret za promjene na svojim stranačkim organima zauzeti politički stav o učešću u toj Vladi”, poručio je Medojević.

Iz SPC su odbacili tvrdnje Medojevića.

Rektor cetinjske Bogoslovije, Gojko Perović saopštio je da se Crkva optužuje da „sastavlja Vladu“ bez argumenata ili dokaza, "iako je više puta javno saopšteno da Crkva ne nalazi interes u postupku sastavljanja Vlade, niti u tim temama vidi svoje mjesto."

Daliborka Uljarević iz CGO kaže da će se buduća vlada kakva god da bude, suočiti sa velikim očekivanjima građana u trenutku kada ne jenjava pandemija korona virusa i kada je domaća ekonomija gotovo na koljenima:

„Nema idealnih vlada i daleko od toga da će i ova biti takva. Vjerujem da ćemo u budućoj vladi vidjeti neke kvalitetne ljude ali i one koji neće zadovoljiti i neće imati dovoljno kapaciteta da ispune očekivanja javnosti ali i potrebe resora koje budu pokrivali. Ova Vlada ima šansu da popravi stvari ali će to teško ispuniti u okolnostima u kojima se nalazi Crna Gora.“

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je 8. oktobra formalno predložio Zdravka Krivokapića za mandatara.

Prema Ustavu Crne Gore rok za izbor nove Vlade je 90 dana od dana kada predsjednik Crne Gore prvi put predloži mandatara. Ukoliko za to vrijeme ne dođe do izbora Vlade Skupština se raspušta.

Krivokapić je najavio da će predlog nove Vlade biti predstavljen do 10. novembra.

I dok se čeka da nova većina ispregovara sastav buduće izvšne vlasti, odlazeća Vlada sa premijerom Duškom Markovićem obavlja državne poslove u tehničkom mandatu, odnosno u skladu sa ustavnom obavezom da radi do izbora nove Vlade Crne Gore.