BiH povećala prodaju naoružanja, najviše kupuje Egipat
U prvih šest mjeseci 2020. godine kompanije iz bh. entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) bilježe povećanu prodaju naoružanja i vojne opreme.
Ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić za Radio Slobodna Evropa objašnjava da je u ovom periodu zabilježeno povećanje prihoda za devet posto, iako su četiri od sedam kompanija koje proizvode naoružanje i municiju bile zatvorene na određeno vrijeme, zbog korona virusa i širenja zaraze među zaposlenima.
„Sve smo to sustigli i nadamo se da ćemo do kraja godine, ako ne bude nekih velikih odstupanja, ostvariti plan sto posto, možda čak blago i prebaciti, ali ne zavisi sve od nas. Zavisi od stanja zemalja koje preuzimaju naše proizvode“, navodi Džindić.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, proizvode namjenske industrije iz BiH u prvom redu preuzimaju Egipat i Turska.
U prvih devet mjeseci tekuće godine Bosna i Hercegovina je izvezla više od tri i pol miliona kilograma oružja i municije u vrijednosti od 127 miliona konvertibilnih maraka - KM (63,5 miliona eura).
Egipat je od početka 2020. godine do kraja septembra iz BiH uvezao naoružanje i vojnu opremu u iznosu od jedne tone i 114.727 kilograma, u vrijednosti od 41.833.207 maraka (20 miliona eura). Drugi najveći uvoznik bh. municije jeste Saudijska Arabija, potom Sjedinjene Američke Države, Turska, Švicarska, Češka Republika, Kuvajt, Alžir, Bangladeš i Irak, podaci su Vanjskotrgovinske komore.
Ministar Džindić kaže da neke zemlje traže da se informacije ne iznose javno, ali da sve zemlje s kojima kompanije iz FBiH rade po zakonu i procedurama koje su prethodno definirane, uz pribavljanje svih suglasnosti i dozvola, te provjera sigurnosnih agencija.
„Dakle, niti jedan ugovor se ne može sklopiti s nekom sumnjivom zemljom, sumnjivom kompanijom ili kompanijom ili zemljom s crne liste. Vrlo mali promet u odnosu na ukupan promet ostvarujemo između kompanija“, objašnjava ministar.
Najbrže rastuća grana industrije
Za vojnog analitičara Nedžada Ahatovića značaj i korist namjenske industrije vidljiv je najprije o odnosu uloženog i dobivenog.
„Na uloženih 100 miliona maraka (50 miliona eura), imate negdje 116 miliona maraka u povratnom (58miliona eura), u reemisiji novca, kad se radi o namjenskoj industriji. Namjenska industrija je prošle godine imala oko 43 miliona maraka (21,5 miliona eura) čiste dobiti. Negdje oko 305 miliona prihoda (152,5 miliona eura), od čega je 260 miliona (130 miliona eura) izvoza. To je jedna od najbrže rastućih grana industrije u Federaciji, odnosno u BiH općenito“, kaže Ahatović za RSE.
Napredak namjenske industrije u BiH bilježi se postupno od 2015. godine.
Industrija koja je nekad bila jedna od vodećih u BiH, za vrijeme bivše Jugoslavije, skoro je uništena tokom rata u Bosni i Hercegovini. Do 1992. godine, primarni kupci oružja i vojne opreme, koja se proizvodila u BiH, bili su uglavnom zemlje Bliskog Istoka, među kojima se izdvajao Irak, ali i Indija, te afričke zemlje poput Libije, Ugande, Somalije.
Danas u ovoj oblasti radi oko 3.500 ljudi i smatra se perspektivnom granom industrije u BiH.
Ministar Džindić kaže da su u periodu 2010. – 2015. godine firme kojima je upravljala Vlada FBiH uglavnom bili gubitaši, radnici su često bili u štrajku, nisu isplaćivane plaće. Preokret posljednjih godina vidi kao mogućnost da ova industrija utječe na ukupan ekonomski rast BiH.
„Podatak da smo preuzeli namjensku industriju sa sveukupnim prometom ili prihodom od 112 miliona KM (56 miliona eura), da je prošla godina završena sa 340 miliona KM (170 miliona eura), kad saberemo privatna i javna poduzeća. Današnji podaci su da imamo blizu 3.500 zaposlenih u sektoru namjenske industrije, to je nekih 1.000 radnih mjesta više u periodu od četiri godine“, kaže Džindić.
Za vojnog analitičara Ahatovića dobri rezultati su znak da država treba posvetiti ovoj industriji daleko veću pažnju.
„U smislu stranih ulaganja, u smislu domaćih ulaganja, domaćih investicija kad je u pitanju namjenska industrija. To je jedna od najprofitabilnijih grana industrije kojoj treba posvetiti pažnju i na osnovu koje se mogu razvijati i ostale industrijske grane u Federaciji BiH. Zbog toga je to vrlo bitan segment i zato je ona kao industrijska grana vrlo bitna, ne samo za Federaciji, već za cijelu BiH“, naglašava Ahatović.
Ministar Džindić pojašnjava da je ovogodišnje poslovanje uspješno zahvaljujući, između ostalog, i ugovorima iz 2019. godine, kad nije bilo pandemije. Planiranje za iduće godine, kaže, nosi dozu straha.
„Kao i svi koji se bave bilo kakvom proizvodnjom imamo prisutan strah kako i koje ugovore potpisati za 2021. i neki naredni period. Imamo potpisano mnogo ugovora za 2021. i 2022. i 2023., ali uvijek težimo da se ti kapaciteti popune do kraja. Nastojimo raditi tako da ostane neki kontinuitet sigurne i stabilne proizvodnje i naravno prodaje“, kaže ministar Džindić.
Namjenska industrija kao garant mira?
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je ove srijede (11. novembra) tokom demonstracije nove granate koju je proizvela kompanija BINAS iz Bugojna, izjavio kako je „svaki napredak bh. namjenske industrije novi garant mira“. Dodao je da će „svi koji nemaju dobre namjere prema BiH sada dobro razmisliti“.
Iako nije želio izravno komentirati ovakve izjave predsjednika SDA, vojni analitičar Ahatović kaže da bi bilo bolje da političari više ulažu u industriju, nego da je koriste za ostvarivanje političkih ciljeva.
„Ono što mogu komentirati jeste da ne bih rekao da je namjenska industrija garant mira, već a treba da posluži za privredni razvoj, za nastup na trećim tržištima, zajednički nastup sa zemljama regiona. To je jedna industrija koja ima veliku perspektivu razvoja i koja se ne treba koristi tako za neke političke ciljeve, stjecanje političkih poena, već za privredni i ekonomski razvoj kojem svi težimo“, potcrtao je Ahatović.
Kompanije koje se bave namjenskom industrijom u najvećem broju su dijelom u vlasništvu vlada. Riječ je o modelu prema kojem je neka vlada većinski vlasnik, a kompanijom upravlja ugovornik.
U izvještaju Europske komisije za BiH iz oktobra 2020. godine stoji da zakon o politici izravnih stranih ulaganja ne osigurava jednak tretman stranih i domaćih fizičkih osoba za stjecanje imovine.
„Entitetski zakoni o stranim ulaganjima još uvijek predviđaju da je maksimalno 49 posto stranog vlasništva dopušteno za tvrtke koje posluju u medijskim poslovima i vojnoj industriji, osim ako, u slučaju opravdanog interesa, entitetska vlada ne donese odluku da premaši 49 posto temeljnog kapitala za takav udio u tvrtki koja djeluje u sektorima pod ograničenjem. Stoga ograničenje ostaje na snazi i možda neće biti u skladu sa zahtjevima EU o slobodnom kretanju kapitala“.
Kad je riječ o kontroli naoružanja, kao i jačanju režima praćenja naoružanja i vojne opreme, BiH je nastavila sudjelovati u misijama EU za upravljanje krizama.
„U narednoj godini, BiH bi trebala posebno razviti zahtjeve za označavanje postproizvodnje za oružje namijenjeno za deaktiviranje u skladu sa standardima EU, poboljšati sljedivost zaplijenjenog i oduzetog oružja, osobito izmjenama i dopunama Zakona o označavanju kako bi se obuhvatile ove vrste vatrenog oružja“, navodi se u Izvještaju EK-a.
U Federaciji BiH djeluje 12 fabrika municije i naoružanja. Pet ih je u privatnom vlasništvu - Pobjeda Technology, Pobjeda Rudet i AC Unity iz Goražda (na istoku BiH), Koteks iz Tešnja ( na sjeveru BiH) i Guma-co iz Bugojna (srednja BiH). Najveće fabrike u vlasništvu Vlade FBiH su Binas iz Bugojna, BNT-TMiH iz Novog Travnika, Unis Ginex iz Goražda, Igman iz Konjica (jug BiH), Pretis iz Vogošće kod Sarajeva, Vitezit iz Viteza (srednja BiH) i Zrak iz Sarajeva.
U Republici Srpskoj djeluju fabrike Kosmos iz Banje Luke, Tehničko-remontni zavod Bratunac (istok BiH) i Orao iz Bijeljine (istok BiH).
Predviđanja Vlade FBiH kad je riječ o namjenskoj industriji za naredne četiri godine su da bi ona mogla porasti još tri puta, na vrijednost od 500 miliona do milijardu KM (250 do pola milijarde eura).
Iz Vlade Federacije BiH najavljuju i kako je nekoliko projekata u fazi implementacije, od čega su četiri značajna. Riječ je o finalizaciji samohodne haubice koja će biti izvezena iz Bosne i Hercegovine do Nove godine.
***Saradnja na tekstu: Selma Boračić Mršo