Plenković: Konsenzus oko položaja Hrvata u BiH
„Ako postoji jedna tema oko koje vlada konsenzus između predsjednika Milanovića i hrvatske Vlade, to je jačanje položaja Hrvata u BiH kao konstitutivnog naroda,“ kazao je komentirajući zaključke sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost premijer Andrej Plenković.
Četverosatna sjednica je nakon više tjedana dogovaranja između predsjednika Milanovića i Vlade oko termina, mjesta odvijanja i tema sjednice održana 23. studenog u zgradi hrvatske Vlade.
Plenković je dodao kako „znamo i sami da je njihov položaj u određenim situacijama drugačiji od onoga kako je i duh i slovo Daytonskog mirovskog sporazuma. Osobito nas sve zabrinjava, i tu smo jasno artikulirati naš stav, problem izbora člana bh Predsjedništva, koji bi trebao biti legitimni predstavnik hrvatskog naroda, i s te strane ova praksa koja je započeta 2006. godine za nas je nešto što ne smatramo da je dobro, ni korisno ni funkcionalno za koheziju unutar Bosne i Hercegovine. Zbog toga tu imamo jedinstven stav,“ kazao je hrvatski premijer.
Prema priopćenju, Vijeće je raspravilo i o položaju Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori založivši se za osiguravanje reciprociteta u međusobnim odnosima, te je naglašena daljnja podrška hrvatskoj manjini u tim zemljama.
Hrvatska Vlada već dulje vrijeme traži da hrvatska manjina u tim zemljama bude, ovisno o brojnosti, zastupljena u pretstavničkim tijelima na svim razinama, na način kako je srpska manjina zastupljena u predstavničkim tijelima u Hrvatskoj.
Oko teme koja je bila i neposredni povod za sazivanje sjednice Vijeća – napada na Vladu 12. listopada ove godine – Vijeće je osudilo taj napad kao „kazneno djelo s obilježjima terorizma, te su raspravili o mjerama koje se u vezi s tim mogu poduzeti. Vijeće je osudilo govor mržnje i neprihvatljive oblike ponašanja u društvu.“
Milanović je ranije dovodio u pitanje kvalificiranje tog akta kao terorizma.
Također, Vijeće je usvojilo Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija za 2021. godinu, sukladno Zakonu o sigurnosno obavještajnom ustavu te je odobrena uspostava suradnje sigurnosno-obavještajnih agencija sa stranim službama, sukladno iskazanim potrebama.
Primljena je na znanje informacija o aktualnom stanju u vezi s epidemijom koronavirusa u Hrvatskoj, a Vijeće je raspravljalo i o stanju u pravosuđu, s posebnim naglaskom na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost zajednički sazivaju predsjednik Republike i predsjednik Vlade, koji odlučuju o temama o kojima će Vijeće raspravljati te supotpisuju odluke Vijeća. Sjednicama predsjeda predsjednik Republike.
U sastavu Vijeća za nacionalnu sigurnost su: predsjednik Republike, predsjednik Vlade, član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, ministar obrane, ministar unutarnjih poslova, ministar vanjskih poslova, ministar pravosuđa, savjetnik Predsjednika RH za nacionalnu sigurnost, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH, ravnatelji civilne i vojne obavještajne agencije i predstojnik ureda Vijeća. U Radu Vijeća sudjeluje i predsjednik Sabora.
Proteklih tjedana i mjeseci pojedine izjave predsjednika Milanovića izazvale su negativne reakcije kako vlasti u Sarajevu, tako i bošnjačkih političara – od odluke da odlikovanje za „Oluju“ Specijalnoj policiji Herceg-Bosne preuzme Zlatan Mijo Jelić, u susjednoj državi tražen zbog ratnih zločina, do pozivanja člana predsjedništva BiH iz redova srpskog naroda Milorada Dodika na razgovore u Zagreb.
Hrvatska Vlada nije slijedila takvu politiku, međutim, nedavne izjave hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana kako nitko u Zagrebu neće primiti člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda Željka Komšića jer on „nije izabran glasovima BiH Hrvata“ također su izazvale oštre u Sarajevu.
Plenković u komentaru položaja bih Hrvata nakon sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost nije koristio takvu argumentaciju, već je kazao kako način na koji je Komšić izabran neće pridonijeti koheziji ni funkcionalnosti unutar Bosne i Hercegovine.