Turković: Vize za Saudijce su ekonomsko, a ne političko pitanje

U prijedlogu Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine (BiH) o privremenoj liberalizaciji viznog režima za državljane Saudijske Arabije, koji je odbilo Vijeće ministara, "nije riječ o političkim odlukama, nego o čistoj ekonomiji", kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković.

Šefica diplomatije kaže da je BiH i ranije donosila odluke koje nisu "u potpunosti u skladu s procesom usklađivanja BiH s politikama i stavovima EU".

Prijedlogu su se, podsjećamo, na sjednici Vijeća ministara usprotivili ministri Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ). Ministar pravde Josip Grubeša objasnio je da su prijedlog odbili jer nije u skladu s politikom EU kad je riječ o viznom režimu.

"Nama su poznate obaveze Bosne i Hercegovine u integracijskom procesu i zato smo blagovremeno obavijestili Delegaciju Evropske unije u vezi s našim prijedlogom o privremenoj liberalizaciji viznog režima za pojedine zemlje. Imali smo i niz direktnih sastanaka. BiH mora usklađivati ne samo viznu, nego i mnoge druge politike s politikom i stavovima Evropske unije i to je kontinuiran proces", kazala je ministrica Turković.

RSE: Kazali ste da se radi o "iracionalnoj politici inata". Međutim, iz Delegacije EU u BiH je za RSE rečeno da vlasti BiH moraju viznu politiku uskladiti s onom u EU, u čiju Šengen zonu državljani Saudijske Arabije ne mogu ući bez vize. Da li Vam je iz Delegacije EU upućeno pismo s takvim zahtjevom?

Turković: Imali smo i niz direktnih sastanaka. BiH mora usklađivati ne samo viznu, nego i mnoge druge politike s politikom i stavovima Evropske unije i to je kontinuiran proces. Mi smo prošle godine na Vijeću ministara BiH donijeli odluku o preferencijalnom tretmanu domaćih kompanija, što također, nije u potpunosti u skladu s tim procesom o kojem govorimo. Ali, zbog pandemije i očekivanih problema u ekonomiji, svi su podržali takvu odluku svjesni da je ona privremena, da će nam pomoći u borbi s posljedicama pandemije i s nadom da će Brisel razumjeti.

Odluka je važila godinu dana i vjerujem da je pomogla bh. kompanijama, i ne vidim da je imala nekih loših posljedica po naše evropske integracije. Slično je i s našim prijedlogom. Riječ je o privremenoj mjeri koja bi otvorila vrata da se turistički sektor okoristi interesom i šansom koja se ukazala, imajući u vidu sve okolnosti. Nema u tome nikakve politike, čista ekonomija. Dakle, iz EU nam je jasno rečeno da oni u ovoj fazi naših integracija neće strogo insistirati na ovom pitanju, iako su njihovi stavovi nama poznati i jasni.

RSE: Za 8. juni turistički djelatnici iz Hercegovine su najavili protest u Sarajevu, nezadovoljni što BIH insistira na PCR testu prilikom ulaska stranih državljana. Kao razlog navode da će to i ove godine uticati negativno na turističku sezonu. Kakav je Vaš stav?

Turković: Moramo pojasniti situaciju. Ovdje neko pokušava proturiti priču da smo mi protiv olakšavanja ulaska stranaca koji su potpuno vakcinisani ili imaju brze antigenske testove, odnosno da uvjetujemo tu odluku, olakšavanjem viznog režima, što je potpuno netačno.

Moj prijedlog jeste bio da se tri odluke usvoje u paketu i tako imamo set mjera koje će pomoći ekonomski oporavak. Ali, odluka za brze antigenske testove nije adekvatno definirana ni pripremljena, a upite i rezerve su imali oni koji je direktno primjenjuju odnosno Granična policija BiH, a određene rezerve je imao i Ured za zakonodavstvo.

Kada se stvari tu u potpunosti preciziraju, uključujući i odgovornost za listu priznatih antigenskih testova, jezike na kojima će se priznavati ti antigenski testovi, te se riješe sve dileme oko primjene, odluka nije sporna, čak i ako vidite da mnoge zemlje i dalje zadržavaju i PCR test kao uvjet za ulazak i pored visokih procenata vakcinacije.

Problem sporog procesa vakcinacije i odnos sa susjedima

RSE: Kako komentirate mali broj vakcina koji pristiže u BiH i hoće li, s obzirom na poziv predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, susjedna zemlja više vakcinirati bh. građane od domicilne? BiH je vakcinirala tek šest posto stanovništva prvom dozom, a samo jedan posto drugom dozom.

Turković: Još uvijek nismo zadovoljni dinamikom isporuke vakcina koje smo kupili. Već sam nešto rekla o tome kada sam govorila o državnom ministarstvu zdravstva. Država mora imati kapacitet i nadležnosti da preuzme potpunu odgovornost.

Svima je poznato kako u BiH teče proces donošenja odluka i koliko je to kompliciran i spor proces posebno ako se poredi sa susjednim državama. Borba protiv pandemije je globalna, ali nažalost nije ravnopravna i ravnomjerna. Virus ne poznaje granice i nas ohrabruje što je epidemiološka situacija sve bolja u BiH. Raduje nas što je isporuka vakcina postala kontinuirana, i vjerujemo da će i vakcinacija u BiH biti ubrzana.

RSE: Dobili ste pismo direktorice UNESCO Centra za kulturnu baštinu u vezi s projektom izgradnje hidroelektrane Buk Bijela na Drini. Već ste prilikom polaganja kamena temeljca poslali Srbiji notu u kojoj upozoravate kako taj projekt nema suglasnost države Bosne i Hercegovine. Naveli ste da će Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine poduzeti mjere iz svoje nadležnosti u vezi s cijelim slučajem. Koje su to mjere?

Turković: Bosna i Hercegovina mora poštovati svoje međunarodne obaveze, te graditi dobre odnose sa susjedima. Naš posao je da odnose gradimo na uzajamnom poštovanju, transparentnosti i zajedničkoj koristi. U ovom konkretnom slučaju, UNESCO od nas traži relevantne informacije u vezi sa slučajem.

Mi ćemo, naravno, uključiti sve nadležne institucije. Nije naš posao da utvrđujemo zakonitost bilo koje investicije, postoje institucije kojima je to posao, uključujući i zaštitu imovine i nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Koliko smo informirani vodi se i postupak pred Ustavnim sudom BiH.

Važno je da investitori, ali i zainteresirane susjedne zemlje, pa i relevantne međunarodne organizacije na vrijeme dobiju tačne informacije. Svima je u interesu da zajednički razvojni projekti budu u transparentnim i zakonskim okvirima.

RSE: Kako komentirate posljednji istup srbijanskog predsjednika u vezi s ulogom visokog predstavnika u BiH u kojem je najavio da Srbija neće podržati bonske ovlasti?

Turković: Ne vidim neke koristi u tome da konstantno komentiramo istupe i poznate političke stavove. Smatram da se trebamo okrenuti ekonomskom boljitku i napretku, a u tome će nam pomoći jačanje države i funkcionalnost institucija BiH.

Uvjerena sam da bismo, primjerice mnogo bolje odgovorili izazovima pandemije, pa ako hoćete i izazovu nabavke vakcina, da imamo državno ministarstvo zdravstva. Građani i privreda od nas traže da im olakšamo život i poslovanje, a ne da konstantno raspravljamo o pitanjima koja su davno riješena, uključujući i pitanje Bonskih ovlasti.

RSE: Istovremeno, Rusija je bila suzdržana prilikom usvajanja Komunikea Vijeća za provođenje mira, u srijedu. Mediji pišu kako bi ta zemlja u oktobru mogla uložiti veto na misiju EUFOR-a u BiH. Je li to moguće, kakva saznanja imate i šta bi to, ako se desi, značilo za BiH?

Turković: Vojna misija Evropske unije u Bosni i Hercegovini snažno doprinosi stabilnosti i miru, ne samo u BiH nego i u cijeloj regiji. Ima podršku cijele Evropske unije i vrlo uspješan mandat. Ne vidim kome bi i zašto bio interes da se to narušava. BiH se već skoro puna tri desetljeća obnavlja, gradi i razvija u miru, nakon genocida i teškog rata, i to je nešto što ima i veliki međunarodni značaj i simboliku.

RSE: Kako komentirate pismo koje su EU poslali predstavnici Višegradske grupe u vezi s nezvaničnim dokumentima o prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu? U svom pismu predstavnici Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke uputili su poziv EU da pruži snažnu podršku cijelom Zapadnom Balkanu, umjesto da se bilo ko bavi prekrajanjem granica.

Turković: Vrlo važna i pozitivna inicijativa da BiH i druge zemlje regije budu za stolom kada se bude diskutovalo o budućnosti EU. Naša je budućnost tamo i razumno je očekivati da imamo mogućnost da participiramo u diskusijama.

RSE: Hoće li Ministarstvo vanjskih poslova uputiti Vijeću ministara inicijativu u vezi sa sankcijama EU Bjelorusiji a zbog skretanja leta i hapšenja novinara? Smatrate li da BiH treba slijediti EU kad je o ovom riječ i hoćete li poduzeti konkretne korake?

Turković: Da. Uputit ćemo prijedlog da BiH slijedi stavove Evropske unije.