Podgorica između sugestije Brisela i stava SPC o Srebrenici

“Vlada je dala predlog da se smijeni ministar pravde (Vladimir Leposavić koji je negirao genocid) i nećete naći vladu u regionu koja je uradila istu stvar, računajući i Bosnu i Hercegovinu”, kazao je potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović, odgovarajući na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) da li će aktuelna Vlada ispuniti očekivanja Evropske unije (EU) kada je u pitanju njen odnos prema ratnim zločinima, a posebno prema genocidu u Srebrenici.

“Naš stav u vezi Srebrenice je jasan i pribilježen je u Sporazumu od 7. septembra koji su potpisala tri lidera nove vlasti i koji nas obavezuje na poštovanje svih međunarodnih odluka. Ko to ne poštuje nije mu mjesto u vlasti”, poručuje crnogorski vicepremijer.

Potpisivanju Sporazuma prethodili su izbori 30. avgusta na kojim su pobijedile snage predvođene prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i Građanskim pokretom URA. Đukanovićeva Demokratska partija socijalista(DPS) i partije manjinskih naroda prešle su u opoziciju.

Šta je ocijenila Evropska komisija?

U posljednjem radnom dokumentu (non pejper) Evropske komisije o Crnoj Gori, navodi se da je za napredak u ispunjavanju obaveza iz ključnih poglavlja 23 i 24 (vladavina prava, reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i ljudska prava) neophodna demonstracija jače političke volje vlade za rešavanjem preostalih izazova, posebno u pogledu područja koja spadaju u poglavlje 23 i onih koja su u nadležnosti Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava.

"To uključuje odbacivanje i osuđivanje svakog poricanja, relativizacije ili pogrešnog tumačenja genocida u Srebrenici", poručuje se u dokumentu.

EK: Napredak u vladavini prava zavisi i od političke volje crnogorske vlasti

Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kaže za RSE da su poruke iz Brisela vrlo jasne za svaku Vladu koja želi da ih na pravi način razumije. Nije optimistična da će aktuelna vlast ispuniti očekivanja EU:

“Nijesam optimista da će se te promjene desiti u Vladi jer jasno je da pored jednog ministra (Leposavića) koji je javno izrazio takav stav, jasno je i po postupanju nekih drugih ministara da on nije usamljen u tom stavu. Činjenica da je premijer birao neke od tih ljudi dovodi u pitanje i njegov legitimitet da će slijediti obećanja o putu evropskih integracija“, smatra Uljarević.

Ima li Brisel prevelika očekivanja?

Dio nove Vlade Crne Gore kao i najznačajniji dio vladajuće većine na čelu sa prosrpskim Demokratskim frontom (DF) bježe od činjenice da se u Srebrenici dogodio genocid i jasno je da ona neće ispuniti očekivanja Evropske unije u vezi sa tim pitanjem, kaže za RSE Rade Bojović iz Građanske inicijative “21. maj“.

“Imate klasične manipulacije političara iz vlasti kojima oni bježe od priznanja genocida u Srebrenici iako su svjesni da se tamo dogodio genocid pa sve i da nema presude Haškog tribunala. Mi to priznanje nijesmo čuli ni od premijera Krivokapića koga je na tu funkciju izabrala crkva.”

Bojović kaže da se takva pozicija vlasti neće promijeniti u skorije vrijeme:

“Mi i Brisel ćemo moći da kažemo da se stvari u tom smislu mijenjaju onda kada Sabor Srpske pravoslavne crkve usvoji rezoluciju da se u Srebrenici dogodio genocid.”

Ministar Leposavić dva mjeseca čeka razrješenje

Ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava u Vladi Crne Gore, Vladimir Leposavić je 26. marta u crnogorskoj Skupštini naveo da će priznati genocid u Srebrenici "kad se činjenice nedvosmisleno utvrde". Ministar Leposavić je tada rekao da ne može da prizna ili ne prizna događaj "o kojem nema saznanje".

Njegova izjava naišla je na osude EU, Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) predstavnika crnogorske opozicije i nevladinog sektora.

Za ministra pravde Crne Gore genocid u Srebrenici nije nedvosmisleno utvrđen

Zbog izjave crnogorskog ministra pravde o Srebrenici, premijer Zdravko Krivokapić je zatražio njegovo razrješenju o čemu treba da se izjasni Skupština Crne Gore na sjednici koja je počela 11. maja sa dnevnim redom od preko 40 tačaka.

Ne zna se kada će tačno poslanici glasati o razrješenju Leposavića budući da je ta tačka jedna od posljednjih.

Ko je u Crnoj Gori protiv prizivanja genocida?

Među najglasnijim negatorima da se u Srebrenici dogodio genocid, u novoj vlasti u Crnoj Gori su predstavnici prosrpskog Demokratskog fronta (DF). Oni su u više navrata u parlamentu isticali da se u Srebrenici dogodio zločin ali ne i genocid, kako je 2007. godine presudio Međunarodni sud pravde u Hagu.

Glasovima upravo DF-a, skupštinski Odbor za ljudska prava i slobode na sjednici 1. juna nije podržao prijedlog Rezolucije o genocidu u Srebrenici koji su podnijeli predstavnici Bošnjačke stranke. Predsjednik Odbora Jovan Vučurović iz DF-a ponovio je da se “u Srebrenici nije desio genocid” i pozvao Skupštinu da ne usvoji rezoluciju.

Suzana Pribilović iz opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) kaže za RSE da je takav odnos aktuelne vlasti prema pitanju genocida u Srebrenici “odraz koliko je iskrena kada govori da se zalaže za evropske integracije i evropske vrijednosti”.

Daliborka Uljarević ipak vjeruje da će rezolucija uz, kako je kazala određene modifikacije, biti usvojena u Skupštini Crne Gore:

“Nadam se da će makar sa te adrese biti poslata poruka da evropske integracije u Crnoj Gori nije potpuno zamijenila jedna kelronacionalistička priča koja nas kao društvo vraća u prošlost.”

Šta je Skupština Crne Gore odlučila 2009.

Skupština Crne Gore je u julu 2009. godine, u vrijeme vlasti Đukanovićevog DPS, usvojila deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta u kojoj se osuđuje masovni zločin u Srebrenici počinjen 1995. godine, kada je vojska Republike Srpske pod komandom Ratka Mladića ubila preko 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Zbog toga je Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu predstavnike vojnog i političkog vrha tog bosanskohercegovačkog entiteta, uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića osudio za zločine genocida.

Devet nevladinih organizacija 3. juna poručilo je Skupštini Crne Gore da treba da usvoji Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Oni smatraju da odluka Odbora za ljudska prava da ne podrži prijedlog Rezolucije predstavlja nastavak negativnog trenda relativizacije najmasovnijeg zločina na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata. Smatraju da je zbog relativizacije tog zločina od strane predstavnika nove vlasti, kao što su ministar Leposavić i predsjednik Odbora Vučurović, poražavajuće što se oni i dalje nalaze na tim funkcijama u državi koja stremi demokratskim standardima.

Predložena rezolucija, ističu iz nevladinih organizacija, osim što priznaje genocid, proglašava 11. jul za Dan sjećanja na žrtve Srebrenice i zabranjuje javno negiranje postojanja ili umanjenja genocida u Srebrenici.

Neusvajanje će nanijeti štetu Crnoj Gori u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, smatraju iz devet nevladinih organizacija.