Мы в Telegram
Добавить новость
ru24.net
World News in Bosnian
Сентябрь
2021

Hrvatska u eurozoni 2023 – tko je protiv?

0
Hrvatska u eurozoni 2023 – tko je protiv?

Hrvatske vlasti kao svoj veliki uspjeh ističu hrvatski ulazak u eurozonu početkom 2023. Međutim, desna i lijeva opozicija se tome protive. Dok desničari traže referendum o euru, stranke s lijeva kažu kako građani nemaju sve potrebne informacije i da je Hrvatska u to krenula bez dugoročne strategije.

Povodom posjete potpredsjednika Europske komisije za gospodarstvo Valdisa Dombrovskisa Zagrebu 13. rujna premijer Andrej Plenković kazao je kako vjeruje da će Hrvatska prijeći na euro 1. siječnja 2023. godine, a iz Hrvatske narodne banke (HNB) podsjećaju da su se hrvatski građani odlučili za euro još kada su 22. siječnja 2012. glasali za ulazak u Europsku uniju.

Međutim, desna opozicija – Suverenisti – podsjećaju da Češka, Poljska i Mađarska još nisu preuzele euro, iako su gotovo dvije decenije u Europskoj uniji (EU) i ne odustaju od skorog početka sakupljanja potpisa za provođenje referenduma o uvođenju eura.

“U zadnjih nekoliko dana svjedoci smo napada na ovu inicijativu koji idu od lijevog pa do desnog političkog spektra. Ne čudi nas kad napadi dolaze od socijaldemokrata (SDP) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), jer se radi o strankama koje provode globalističku politiku, odnosno politiku klanjanja europskim moćnicima”, poručio je supredsjednik Suverenista Marijan Pavliček.

Oni upozoravaju da će uvođenje eura dovesti do poskupljenja, gdje će najviše stradati najsiromašniji i umirovljenici.

Na drugom dijelu političkog spektra, Zeleno-lijevi blok upozorava da nije provedena ozbiljna rasprava koja bi odgovorila na sve strahove i zabrinutosti građana oko posljedica uvođenja eura i da se u to krenulo bez dugoročne strategije.

"Mi", komentira za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednica parlamentarnog kluba Zeleno-lijevog bloka Sandra Benčić, "moramo moći sami birati vrijeme ulaska u eurozonu, kada to nama kao ekonomiji najviše odgovora, kao i način na koji ćemo pristupiti eurozoni".

"Ono što je naš problem sa politikom HDZ-a oko toga je da – kao i kod ulaska u EU - oni to smatraju ciljem per se, dok mi smatramo da za svaki od tih koraka mora biti jasno kako će doprinijeti strateškim ciljevima razvoja Republike Hrvatske. A to od njih nismo čuli", kaže Benčić.

Gubi li se poluga moći?

Neki ekonomisti načelno se protive uvođenju eura, jer tvrde da država ukidanjem vlastite monete gubi važnu polugu kojom može pomoći vlastitoj ekonomiji, a hrvatskoj ekonomiji itekako treba pomoć.

“Uvođenje eura biti će posljednji udar na suverenitet Hrvatske”, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) ekonomist Ljubo Jurčić, i pojašnjava:

“Ne suvereniteta kao suvereniteta, nego kao poluge razvoja. Recimo – mi sada tražimo novce od Europske unije, odnosno od Europske centralne banke, kao da Hrvatska nema vlastitu centralnu banku – Hrvatsku narodnu banku. Nikada se ne bi razvile industrijske države, da nije bilo državnog novca – njemačke, francuske ili engleske centralne banke”, kaže Jurčić. On u tom kontekstu razumije i Brexit, odnosno britanski izlazak iz EU.

“Englezi su rekli unaprijed – nikada nećemo dati funtu! Jer oni bez funte ne bi imali glavnu polugu upravljanja vlastitom nacionalnom državom. A kada su vidjeli da Njemačka preteže u EU, oni su jednostavno izišli. Ovi viču o referendumu. Ma kakav referendum – to je bila odluka engleske pameti”, objašnjava Jurčić.

“U javnost nisu izneseni svi najjači argumenti za uvođenje eura”, kaže za RSE urednik portala ideje.hr Željko Ivanković sa Prague City University, koji je snažan zagovornik uvođenja eura, ali tvrdi da je izostala ozbiljna politička i znanstvena rasprava na tu temu, a da je hrvatski građani - zaslužuju.

“A o tome što na tu temu pišu mediji, bolje je ne analizirati! Ja mislim da je uvođenje eura svršeni čin, ali – sa druge strane – čini mi se da samo neki radikalni zahtjev može potaknuti ozbiljnu raspravu u tome. Jedan od tih radikalnih zahtjeva je i zahtjev za referendumom, iako ja mislim da je tu sve već gotovo i da se zakasnilo”, kaže Ivanković.

Što je sa poskupljenjima?

Među najprisutnijim strahovima uz uvođenje eura je onaj da će sve poskupiti.

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kazao je za HRT kako “u drugim zemljama koje su uvele euro cijene nisu podivljale”, već da su “nešto rasle” i poručio da će poduzeti sve da zaštita potrošača bude na maksimalnoj razini. Također, prije uvođenja eura počet će se objavljivati “dualne” cijene – u kunama i u eurima, a poslije uvođenja eura obrnuto, pa će kupci moći pratiti moguće pomake.

Kada se uvede euro, Vujčić očekuje da će tečaj biti 1 euro = 7,53 kune.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, potpora građana uvođenju eura je sada 61 posto i raste.

Hrvatska narodna banka raspisala je 3. kolovoza natječaj za izbor dizajna nacionalne strane kovanice eura za čije se uvođenje Hrvatska priprema početkom 2023. Natječaj je otvoren još do sutra (15. rujna) a pravo učešća imaju svi punoljetni državljani Hrvatske.

Motivi koji su odabrani za hrvatsku stranu kovanica eura su - geografska karta Hrvatske za naličje kovanice dva eura, životinja kuna za naličje kovanice od jednog eura, Nikola Tesla za naličje kovanica od 50, 20 i 10 centi i glagoljica za naličje kovanica od pet, dva i jednog centa.

Hrvatska kuna je službena valuta Republike Hrvatske od 30. svibnja 1994. U uporabi je zamijenila dotadašnji hrvatski dinar. Naziv kuna za hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u hrvatskoj monetarnoj i fiskalnoj povijesti.




Moscow.media
Частные объявления сегодня





Rss.plus




Спорт в России и мире

Новости спорта


Новости тенниса
Арина Соболенко

Швентек отыграла у Соболенко три матчбола и стала самой молодой теннисисткой с 20 титулами с 2012-го






Синоптик предсказал гололед в Нижегородской области в мае

Босс - не настоящий. Мошенники обманывают россиян "письмами от начальства"

Пассажирка автобуса в Брагине приставала к девочкам и разбила женщине нос

Артем Молчанов: правильная школа вятского ярославца