Palmer i Eichhorst o prijedlogu izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH

Kakav god dogovor da bude, najvažnije je da on bude usklađen s najvišim standardima Evropske unije, poručili su Angelina Eichhorst, direktorica pri Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS) i Matthew Palmer, viši zvaničnik Ministarstva spoljnih poslova SAD zadužen za izbornu reformu u BiH na konferenciji za medije u Neumu, 28. januara.

''Imamo 17 strana ideja koje su timovi saradnika objedinili, a kroz koje će proći eksperti. Mnogo je posla pred nama, ali je jako važno da su sve strane posvećene postizanju dogovora. Mislim da je atmosfera jako dobra i da imamo konstruktivne prijedloge sa svih strana'', kazala je Eichhorst. Palmer je kazao kako su posebno teški aspekti koji se tiču integriteta izbornog procesa.

''Osim političkih lidera, razgovorima su se priključili i eksperti koji su tu da nam pomognu. Jako mi je drago da su nam se pored ostalih eksperata pridružili i eksperti Venecijanske komisije i eksperti ODIHR-a (Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za evropsku sigurnost i saradnju - OSCE, op.a.) iz Varšave. Svi oni su se okupili oko istog cilja, da razgovaraju o ovim važnim temama kako bi se postigao dogovor koji bi mogao biti predstavljen Parlamentarnoj skupštini BiH i tamo dobiti dovoljnu većinu glasova'', kazao je Palmer i dodao kako je atmosfera ''pozitivna i naravno ozbiljna''.

Palmer je kazao i kako očekuju da im se sutra priključe i članovi Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH, koju čine državni zastupnici i delegati.

''Da nismo vjerovali postoji temelj za optimizam i napredak, da se dođe do paketa koji će biti upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH gdje će dobiti potrebnu većinu ne bismo ulazili u ovaj proces'', naglasio je Palmer.

Novi krug pregovora o izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva počeli su uz posredovanje međunarodnih zvaničnika u četvrtak navečer, 27. januara u Neumu, gradiću na jadranskoj obali na jugu BiH.

U pregovorima, između ostalih, sudjeluju predstavnici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH predvođeni predsjednikom Draganom Čovićem, predstavnici Stranke demokratske akacije (SDA) predvođeni predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem i potpredsjednikom Šefikom Džaferovićem, predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić, Dino Konaković i Denis Zvizdić u ime stranke Narod i pravda, američki i evropski posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler, predstavnici OSCE-a i brojni drugi.

Predstavnici opozicijske Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Naše stranke te Demokratske fronte (DF) koja je dio parlamentarne većine na nivou BiH odbili su poziv za sastanak u Neumu.

Najspornija pitanja su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u domove naroda oko čega su stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka godinama suprotstavljeni.

U srijedu, 26. januara, Eichhorst i Palmer razgovarali su sa članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, kao i s članovima Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH koju čine državni zastupnici i delegati, nakon čega su u Delegaciji EU nastavljeni razgovori sa liderima političkih stranaka.

Na razgovorima su bili predsjednici Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, te lideri opozicijskih stranaka iz Republike Srpske, Srpske demokratske stranke (SDS), Partije demokratskog progresa (PDP) i Demokratskog narodnog saveza (DNS).

Posljednja runda pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH održana je početkom decembra prošle godine, pod posredstvom ovih međunarodnih zvaničnika.

Tada su predsjednici HDZ-a BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović izjavili kako nije ostvaren značajan pomak u pregovorima.

Iz HDZ-a BiH ponovili su tada stav da hrvatski narod treba birati svoje predstavnike tamo gdje je to ustav definirao, a to su domovi naroda u Federaciji BiH i na nivou Bosne i Hercegovine, te Predsjedništvo BiH.

Prema Ustavu BiH, u Predsjedništvo BiH se biraju tri člana, “Bošnjak i Hrvat iz entiteta Federacija BiH (FBiH)” i “Srbin iz entiteta Republika Srpska (RS)”.

Jevreji, Romi i drugi "nekonstitutivni narodi" u BiH, kao i oni građani koji se ne žele nacionalno izjasniti, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i završetka rata 1995. čekaju mogućnost kandidovanja i biranja za članove Predsjedništva BiH, te delegate u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u kojem u tri kluba sjedi po pet Bošnjaka, Hrvata i Srba.

Ni Bošnjaci i Hrvati iz entiteta Republika Srpska, kao ni Srbi iz entiteta Federacija BiH ne mogu se kandidirati ili delegirati na te pozicije.

Presudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina koja bi podržala neki od prijedloga, a koje dosad nije bilo, tako da nijedna od ovih presuda nije implementirana.

Stranke s bošnjačkim i građanskim predznakom predložile su da se iz Ustava BiH i Izbornog zakona BiH brišu nacionalne odrednice članova Predsjedništva BiH.

Političke stranke u BiH do sad su se složile tek da će se članovi Predsjedništva BiH nastaviti izravno birati na izborima, budući da se neizravnom izboru u Parlamentarnoj skupštini BiH protive sve stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj.

Međutim, iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) ranije su najavili da neće glasati ni za jedan zakon, posebno ne izmjene Ustava i Izbornog zakona BiH dok se ne povuku zakoni koje je nametnuo visoki predstavnik (OHR).

Podsjećamo, zastupnici, ministri i drugi politički predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na nivou BiH od jula prošle godine.

Bojkot je počeo nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula 2021. nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.

Predstavnici opozicije u pregovorima, u prvom redu Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, objavile su ranije da se povlače iz pregovora iz izmjenama Izbornog zakona.

Ova stranka povratak za pregovarački sto uslovljava poništavanjem odluke Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) o “prijenosu nadležnosti” s države BiH na ovaj entitet.

Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj 2022. godine kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.

U oktobru bi se trebali birati članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.

No, održavanje izbora je u ovom trenutku neizvjesno, s obzirom na to da nije usvojen budžet BiH za ovu godinu.

Za opće izbore potrebno je blizu deset miliona maraka (oko pet miliona eura), a BiH nema osiguran taj novac.

Državno ministarstvo financija i trezora odbilo je prije nekoliko dana zahtjev Centralne izborne komisije (CIK) BiH da isplati nešto više od milion maraka (oko pola miliona eura) za pripremu izbora.