Đukanović dao mandat Abazoviću za sastav nove Vlade Crne Gore

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predložio je lidera Građanskog pokreta URA i dosadašnjeg vicepremijera Dritana Abazovića za mandatara za sastav 43. Vlade Crne Gore.

"Predstavnici pokreta URA i njihovi politički partneri nedvosmisleno su me uvjerili da imaju parlamentarnu većinu za izbor Vlade Crne Gore u Skupštini Crne Gore. U uvjerenju da je u najboljem interesu Crne Gore da što prije dobije Vladu u punom kapacitetu, posebno zbog dodatnih bezbjednosno-političkih izazova generisanih ratom u Ukrajini i njegovim refleksijom na stabilonst našeg regiona, očekujem da u kratkom roku Parlament održi sjednicu i odluči o programu i sastavu Vlade na predlog mandatara", navodi se u saopštenju Đukanovića.

Prethodnoj Vladi premijera Zdravka Krivokapića, početkom februara, izglasano je nepovjerenje glasovima Abazovićevog pokreta URA, i opozicije predvođene Đukanovićevom Demokratskom partijom socijalista.

Prve reakcije iz redova doskorašnjih partnera 

U prvim reakcijama prosrpskog Demokratskog fronta (DF) i Demokrata, partija koje su sa Abazovićevim pokretom URA činile vlast od avgusta 2020. do pada Krivokapićeve Vlade , ocjenjuju da je na djelu “izdaja”  

Izbor Abazovića za mandatara je skandalozan, jer niko ne zna ko ga u parlamentu podržava, ocijenio je poslanik DF Jovan Vučurović. On je upozorio da se ne zna kakve prirode će biti ta Vlada , manjinska, politička ili tehnička. 

Lider Demokrata Aleksa Bečić poručio je da je odluka Đukanovića da Abazoviću povjeri mandat, poziv na masovne proteste protiv prekrajanja izborne volje:  

" Time je nastavljen proces izdaje izborne volje građana i povratak DPS-a na vlast, kroz formalizaciju DPS-URA koalicije", naveo je Bečić na Tviteru. 

DF i Demokrate ni u jednom momentu nijesu razmatrale mogućnost da budu dio Vlade koja bi imala bilo kakve veze sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) predsjednika Mila Đukanovića. 

Za razliku od njih, Socijalistička narodna partija, koja je bila sa njima dio parlamentarne većine, još nije odlučila da li će učestvovati u Vladi koju bi trebalo da sastavi Abazović, a koja bi imala podršku DPS u parlamentu.  

Prije dodjeljivanja mandata Abazoviću, predsjednik Đukanović  je sa predstavnicima parlamentarnih stranaka održao konsultacije, kojima se nijesu odazvale partije dosadašnje vladajuće većine, prosrpski Demokratski front (DF) , Demokratska Crna Gora (Demokrate) i Socijalistička narodna partija (SNP).

Manjinske nacionalne stranke su na konsutacijama kod Đukanovića saopštile da podržavaju manjinsku Vladu dok su Socijaldemokrate (SD) istakle da će podržati "svaku evropski nastrojenu vladu", te da su spremni i da učestvuju u njoj.

Lider i poslanik Socijaldemokratske partije (SDP), Raško Konjević, je saopštio da je Crnoj Gori potrebna stabilna vlada a ne novi politički eksperiment, nalik odlazećoj Vladi Zdravka Krivokapića.

URA i njen lider Dritan Abazović traže formiranje manjinske Vlade u koju bi, pored URA ušle i manjinske nacionalne stranke Albanaca i Bošnjaka i prosrpska SNP, a podršku u parlamentu bi trebao da daju DPS i dvije socijaldemokratske partije.

DF i Demokrate traže formiranje tehničke vlade sa partijama dosadašnje većine, koja bi organizovala  naredne izbore.

Koncept manjinske Vlade smatraju "izdajom" izborne volje birača na avgustovskim izborima 2020. godine, zbog čega u Podgorici i drugim crnogorskim gradovima organizuju proteste i blokade na kojima traže nove izbore, optužujući  Abazovića za politički dil sa na iyborima poraženim Đukanovićem.

Protesti su počeli krajem januara ove godine, uoči pada Vlade Zdravka Krivokapića kojoj je nepovjerenje izglasano 4. februara.

Tri dana nakon toga smijenjen je predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić , inače lider Demokrata.

Od tada je parlament u blokadi pošto potpredsjednik Strahinja Bulajić iz DFa, odbija da zakaže sjednicu jer se za to "nijesu stekli politički uslovi".

Bulajić je 25. februara zatražio da se, u najkraćem roku, umjesto formiranja nove Vlade otvori dijalog između lidera partija koje su na avgustovskim izborima osvojili većinu i nakon tri decenije poslali DPS u opoziciju.

"Кao čovjek i političar koji istinski vjeruje u vrijednosti i principe direktne demokratije, za koga je riječ naroda iznad svega, ne mogu da se složim i ne prihvatam nakanadno mijenjanje narodne volje i očigledan politički inženjering“, istakao je Bulajić.

Zbog odbijanja da zakaže sjednicu, iz opozicije su Bulajića optužili za kršenje Ustava.

Na parlamentarnim izborima prije dvije godine, tri liste koje su predvodili DF, Demokrate i URA osvojile su tijesnu većinu sa 41 poslaničkim mjestom, od 81 koliko ih ima u crnogorskom parlamentu.

Predsjednik države i lider DPS Milo Đukanović je u intervjuu agneciji MINA početkom februara izjavio da je DPS spremna je da glasa za manjinsku vladu "jer je i to bolje rješenje od katastrofalne situacije u kojoj se Crna Gora nalazi na čelu sa Krivokapićevom Vladom".