Documenta iz Zagreba pozdravlja najavu optužnice Srbije za granatiranje kolone
Centar za suočavanje s prošlošću Documenta iz Zagreba u posebnom priopćenju podržao je najavu tužiteljstva Republike Srbije da će podići optužnicu protiv četiri hrvatska vojna pilota zbog raketiranja kolone srpskih izbjeglica u akciji "Oluja", "jer je izostalo pravovremeno postupanje pravosuđa Republike Hrvatske, a smatramo da se svaki ratni zločin mora procesuirati,", stoji u njihovom priopćenju.
Kako navode, "hrvatske su vlasti najavile da će odbiti razmatranje osnovanosti optužnice kada i ako ona postane pravomoćna." Negira se jurisdikcija srpskih vlasti za moguće procesuiranje zločina, ili se kao u slučaju hrvatskih generala negira da se dogodio bilo kakav zločin.
Mate Granić je izjavio da su se među izbjeglice "umiješali tenkovi i kamioni koji su iz Hrvatske vozili naoružanje bosanskim Srbima", čime je po njegovom mišljenju kolona postala legitimnom vojnom metom. Pri tome je, međutim, priznao kako „naravno da je bilo kolateralnih žrtava, kao i u operaciji "Oluja", navodi se u priopćenju..
Iz Documente poručuju da "pošto je izostalo pravovremeno postupanje pravosuđa Republike Hrvatske, pozdravljamo najavu podizanja optužnica iz Srbije jer smatramo da se svaki ratni zločin mora procesuirati. Pozivamo nadležne institucije da što prije dogovore u kojoj zemlji će se nastaviti postupak. Ukoliko optužnica bude potvrđena, zalažemo se za suđenje u prisutnosti optuženika u Hrvatskoj."
Iz ovog Centra ističu da se ne protive univerzalnoj nadležnosti sudova, ni u Srbiji ni u bilo kojoj drugoj zemlji, jer je njena svrha onemogućavanje nekažnjivosti i obavezivanje zemalja na postupanje prema počiniteljima svih kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.
Documenta je još 2012. godine upozoravala da je zločin počinjen i nije istražen. Najava tužiteljstva Republike Srbije direktna je posljedica nevoljnosti hrvatskih vlasti i pravosuđa da se temeljito istraže sve okolnosti ovih događaja i da se eventualna kaznena odgovornost za njih nedvojbeno utvrdi.
"Nakon uspješnog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te pravosudnih reformi koje su uključivale jačanje institucija u istraživanju ratnih zločina, njihovom procesiranju, te razvijanju mehanizama obeštećivanja žrtava, ovaj je slučaj predstavlja jedan od jasnih primjera kraha ovih nastojanja. Republika Hrvatska odnosno njezino pravosuđe propustili su utvrditi tko je i pod kojim okolnostima odgovaran za smrt vlastitih građana," naglašava se u priopćenju Documente.
Oni podsjećaju da je u raketiranju od strane dva hrvatska Miga 7. kolovoza 1995 u selu Bravsko u BiH živote izgubilo 9 osoba, od toga četvoro djece, dok je veći broj osoba ranjeno, a da su u drugom raketiranju kod sela Svodna stradale bar tri osobe.
"Navodeći ovaj primjer i sjećajući se nevinih žrtava, želimo još jednom podsjetiti javnost i relevantne vladine institucije na činjenicu da su ti zločini počinjeni i da za njih nitko nije odgovarao. Time podsjećamo i na neizvršenu obvezu otkrivanja i procesuiranja počinitelja ratnog zločina nad civilima“," zaključuje se u priopćenju Documente.
Da je bilo dokaza za raketiranje kolone sa srpskim izbjeglicama u "Oluji", to bi bilo obuhvaćeno haškim optužnicama, kazala je 1. lipnja glavna hrvatska državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek.
Nakon saslušanja na Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije novinari su je pitali i - je li Državno odvjetništvo istraživalo događaje na cesti kod Bosanskog Petrovca, gdje srpsko tužiteljstvo najavljuje optužnicu protiv četvorice hrvatskih vojnih pilota za navodno raketiranje kolone sa srpskim izbjeglicama pred Hrvatskom vojskom u akciji "Oluja"?
Glavna državna odvjetnica odgovorila je kako je Državno odvjetništvo godinama u Hagu imalo svog časnika za vezu.
"Državno odvjetništvo je, da tako kažem, prekopalo sve arhive Haškog tribunala. U njima nije bilo dokaza. Da ih je bilo, glavni haški tužitelj Serge Brammertz bi sigurno i to obuhvatio optužnicom. Prema tome, o tome nemamo što govoriti", kazala je Zlata Hrvoj Šipek.
Prema podacima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, za kaznena djela za vrijeme "Oluje" od 4. do 6. kolovoza 1995 i nakon nje, za ubojstva, pljačke i palež osuđeno je 2.380 osoba. Međutim, oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine.
Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danim i tjednima nakon "Oluje" postoje svega dvije pravomoćne sudske presude, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je vođen, ali nitko nije osuđen.
Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina.
Prema njihovim podacima, u nekadašnjem UN-ovom sektoru Jug je 410 osoba izgubilo život, u sektoru Sjever 191 osoba i 76 osoba je ubijeno i nestalo u izbjegličkoj koloni.
Ministarstva Srbije i Hrvatske razmenjuju optužbe zbog 'Oluje'
Srbija bez suradnje sa Hrvatskom istražuje raketiranje izbjeglica u vrijeme 'Oluje'
Plenković tvrdi da u ratu nije bilo zapovjedi za napade na civile