Šta je sastanak evropskih lidera u Pragu?

Prag će biti u centru evropske politike kako se većina lidera država kontinenta okuplja u Pragu na dvodnevnom sastanku 6. i 7. oktobra da bi razgovarali o ratu u Ukrajini i njegovim posljedicama.

Šta se dešava?

Lideri iz svih evropskih zemalja, osim Bjelorusije i Rusije (kao i evropskih mikrodržava) srešće se u Praškom dvorcu 6. oktobra da diskutuju o nizu tema povezanih sa sigurnosnom situacijom na kontinentu, dok rat u Ukrajini postavlja evidentne izazove. Sastanak je trenutak pokretanja "Evropske političke zajednice" (EPC), ideje koju je prvi promovisao francuski predsjednik Emmanuel Macron u maju mjesecu.

Narednog dana, 7. oktobra češka prestonica će biti domaćin neformalnog samita Evropske unije (EU). Lideri 27 država članica će razgovarati o sankcijama Rusiji, energetskoj krizi i teškoj zimi koja dolazi.

Ko dolazi?

Pozivi su poslani liderima 44 evropske države i prema navodima EU diplomata "pozitivni odgovori došli su od svih, ali neki nisu dali konačan odgovor".

Jasno je da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još oklijeva, kao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Nova premijerka Velike Britanije Liz Truss takođe razmišlja da li da dođe, navodno je nespremna da bude dio nečega što ima preveliki "EU otisak". Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će se obratiti učesnicima sastanka putem video-linka zbog sigurnosne situacije u njegovoj zemlji, a u Češku će poslati premijera Denisa Šmihala.

Primjetno je da su se "šerpe", čudna riječ koja opisuje glavnog političkog savjetnika, svih 44 lidera zemalja, sastali u Briselu 29. septembra. Tako da su izgledi da se svi pojave pristojni, pogotovo s obzirom na to da ministri inostranih poslova ne smiju biti zamjena. Rok za potvrdu i odgovor veoma je velikodušno postavljen – do 13.00 sati 6. oktobra, kada i počinje sastanak.

Šta je zapravo 'Evropska politička zajednica'?

Možda je bolje početi od onoga što nije. Ne zamjenjuje postojeće političke ogranizacije, strukture i procese i ne kreira novi, bar ne u ovoj fazi. EU diplomate napeto ističu da je EU samo "fasilitator", da to nije "proces kojim upravlja EU" ili neka vrsta "EU++" te da zemlje kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu i istočno susjedstvo ne trebaju strahovati da će zamijeniti proces proširenja Evropske unije.

Neće biti finalne deklaracije, niti bilo kakvog drugog pisanog dokumenta ili izjave, kako izvori Radija Slobodna Evropa (RSE) kažu pod uslovom da ostanu anonimni, jer se ne želi da se skup okonča u svađama oko "biranja riječi ili stavljanja veta na tekst koji bi svakako imao površan sadržaj zbog tako heterogene liste gostiju".

Možda čak i neće biti posljednje konferencije za medije nakon sastanka.

Pa, šta je onda ovaj sastanak? U suštini nova platforma za evropske lidere koji se sastaju jednom ili dvaput godišnje kako bi raspravljali o gorućim pitanjima. Mnogi sumnjaju da je to potrebno s obzirom na to da već postoje dostupne strukture poput OESS-a i Savjeta Evrope, ali kako je rekao jedan diplomata: "Mnoge stvari su započele samo okupljanjem, to je početak procesa i onda treba da vidimo šta slijedi".

Hoće li biti konkretnih 'rezultata'?

Biće porodična fotografija. Inače, rezultat je sam sastanak, što obično znači da mu nedostaje suštine. Ali u trenutku kada je Rusija najavila barem djelimičnu mobilizaciju i u procesu je pripajanja dijelova Ukrajine nakon nekoliko nedavnih lažnih referenduma, sama činjenica da se gotovo svi drugi evropski lideri sastaju na jednom te istom mjestu je simbolična.

Dan će početi jednosatnim plenarnim sastankom prije nego što se lideri podijele u grupe od 10-12 kako bi raspravili o pitanjima vezanim za mir, sigurnost i stabilnost, kao i energetiku, klimu i okoliš. Takođe bi se mogla održati ad hoc rasprava o migraciji i mobilnosti za zainteresovane prije značajnog dijela poslijepodneva posvećenog raznim bilateralnim sastancima. Ovo bi zapravo mogao biti najzanimljiviji dio dana s potencijalnim razgovorima između raznih čelnika Zapadnog Balkana i pregovorima Azerbajdžana i Jermenije uz moguće učešće predsjednika Francuske i Turske.

Zatim će se održati još jedan plenarni sastanak tokom večere prije nego se sastanak približi kraju.

EU diplomata koji ima uvid u planiranje kaže da je "cijela ideja da ne bude previše formalno i strogo i da svi razgovaraju jedni s drugima".

Ishod je, napominje drugi diplomata EU-a, okupiti "sve evropske lidere na ravnopravnoj osnovi u duhu jedinstva kako bi potaknuli politički dijalog o pitanjima od zajedničkog interesa" te da bi trebali doći s idejama i prijedlozima za sljedeći sastanak EPC-a koji bi se trebao održati naredne godine, po mogućnosti u zemlji koja nije članica Evropske unije.

Šta je neformalni EU samit drugog dana skupa?

Očekuju se neke dosta teške diskusije oko EU odgovora na rat u Ukrajini.

Predviđeno je da će najnoviji paket sankcija EU biti dogovoren prije ovog sastanka. I dok će Brisel vjerovatno ciljati na područja kao što su ruski čelik, drvo, cigarete i kriptovalute, jedno od predloženih pitanja koje moguće neće proći je ograničenje cijena nafte u EU.

Mađarska je već dala signal da će staviti veto na sve nove energetske sankcije Moskvi, a neke pomorske države takođe nisu previše zainteresovane za to.

Ali očekujte žestoke rasprave o tome kao i o gornjoj granici cijena prirodnog gasa s državama članicama podijeljenim oko toga hoće li ciljati samo na Rusiju ili če imati globalnu cijenu ili ništa, zapravo, baš ništa.

Podjela oko toga treba li pružiti dobrodošlicu Rusima koji izbjegavaju mobilizaciju ili ne i hoće li sljedeća serija finansijske pomoći Kijevu u vrijednosti od tri milijarde eura biti u obliku bespovratnih sredstava ili zajmova takođe bi se mogla pojaviti kao tema tokom drugog, očekivano užarenog, dana.