Lajčak ocijenio da je stanje na Zapadnom Balkanu gore nego prije pet godina
Bezbjednosne okolnosti radikalno su promijenjene ruskom agresijom na Ukrajinu, što se reflektuje na region Zapadnog Balkana gdje je stanje gore nego prije pet godina, kako je naveo izaslanik EU Miroslav Lajčak, učestvujući na političko–bezbjednosnom forumu 2BS (To Be Secure) u Budvi.
"Refleksije ruske agresije na Ukrajinu jasno su uočljive u regionu. Rusija sa vrlo razgranatom mrežom proksija nastavlja destruktivne aktivnosti sa ciljem destabilizacije", ocijenila je bivša ministarka odbrane i čelnica Atlantskog savjeta u Crnoj Gori, Milica Pejanović Đurišić.
Ona smatra da kleronacionalistički i velikodržavni ideolozi teže da region vrate u devedesete:
"Narativ kojim se dovode u pitanje demokratska prava i slobode, našao je snažno uporište u regionu, sa potencijalom da dovede do ugrožavanja ionako krhkog mira."
Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke je poručila da partije koje nisu osudile rusku agresiju na Ukrajinu, nisu partneri SAD-a.
Forum koji se jednom godišnje održava u Budvi, gradu na jadranskoj obali Crne Gore, osta je međutim obilježen obrtom koji se dogodio kada je baš u vrijeme njegovog trajanja smijenjen čelnik jedne od najznačajnijih institucija za bezbjednost u državi. Odlukom premijera smijenjen je šef tajne službe.
Što NATO poručuje zemljama zapadnog Balkana?
Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana je ocijenio da na Zapadnom Balkanu "treba ostati oprezan", jer strani uticaji pokušavaju da podriju napredak nakon 90-ih godina.
Kako je rekao, Rusija je odabrala da destabilizuje region hakovanjem, dezinformacijama i sličnim aktivnostima.
"Crna Gora nedavno je pretrpjela sajber napade od strane ruske grupe, a Rusija i Kina su prošle godine zajedno pokušale da u UN podriju ulogu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini", naveo je Geoana.
Ocjenjuje i da je NATO je posljednjih 20 godina snažna i stabilizirajuća snaga na Kosovu, i da tim prisustvom žele da garantuju mir u regionu.
On je dodao da je KFOR spreman da reaguje u skladu sa UN rezolucijom ako bi stabilnost tamo bila ugrožena:
"Nastavićemo da osiguravamo mir i prosperitet na Zapadnom Balkanu, da pomažemo Ukrajini, i da zaštitimo svaki inč teritorije naših članica", poručio je Geoana.
Zašto Lajčak misli da je gore nego pre pet godina?
Region je u gorem stanju nego prije pet godina, ocijenio je specijalni izaslanik Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije, te ostale regionalne teme Zapadnog Balkana, Miroslav Lajčak.
Opala je posvećenost ideji članstva, pojačana su interna pitanja koja blokiraju funkcionalnost BIH, Crna Gora će dobiti gori izvještaj o napretku u eurointegracijama, a regionalne saradnje je mnogo manja, naveo je Lajčak.
"Reforme koje bi zemlje približile EU manje su prisutne nego prije pet godina. Ne krivim region, i mi u EU dijelimo tu krivicu, jer ako ne znate da će posvećen rad dovesti do rezultata, onda niste motivisani", dodao je on.
EU čeka prve dobrovoljce iz regiona da pokažu da je politika proširenja daje rezultate, rekao je Lajčak i dodao da u EU sada jasnije vide značaj integrisanja regiona u EU.
"Što smo veći, to smo jači. Ali je važna funkcionalnost. Članstvo nije poklon, nego partneri moraju dokazati da će moći da funkcionišu, zato morate izgraditi stabilnost i riješiti bilateralna pitanja. Put Srbije i Kosova ka EU ide kroz stabilizaciju odnosa", rekao je Lajčak.
Mađarski šef diplomatije o podršci proširenju EU
Ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto je izjavio da njegova zemlja zastupa proširenje.
"Nema konsenzusa kako ojačati EU, ali mislim da ćemo biti jači ako povećamo članstvo. Čini mi se da trenutno EU više treba Zapadni Balkan, nego što on treba nas", naveo je Sijarto.
Crna Gora i nestabilnost
Američka ambasadorka Rajzing Rajnke je naglasila da je najveća prijetnja za Crnu Goru vlast koja partijske interese stavlja ispred društvenih.
"Građani su u avgustu 2020. godine rekli da žele primjene nakon 30 godina iste vlasti, da žele lidere koji će donijeti konkretne aktivnosti u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. To je bilo uzbudljivo. Ali sada je oktobar 2022. Vidjeli smo da dvije vlade odlaze i dolaze, i pitanje je da li je to uzbuđenje donijelo rezultate koje građani zaslužuju", zaključila je Rajnke.
Objašnjavajući razloge političke nestabilnosti u Crnoj Gori, premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je kazao da je Crna Gora podijeljena između dvije političke grupacije.
"Crna Gora je trenutno između jedne grupe oličene u organizovanom kriminalu i korupciji, koja deklarativno ali ne i suštinski podržava EU, to je grupa oko predsjednika države (Mila Đukanovića). I druge koja ima nejasnu, ili jasnu, spoljnopolitičku odrednicu koja nije kompatibilna sa evroatlantskom putem", rekao je Abazović.
On je podržao Agenciju za nacionalnu bezbjednost u borbi protiv ruskog uticaja u Crnoj Gori.
"Apsolutno podržavam akciju ANB naročito u segmentu koji se odnosi na sprečavanje ruskog negativnog uticaja u Crnoj Gori. Ja im čestitam na tome, to je najveća akcija koja je do sada sprovedena. Koliko imam informacije ona će se i nastaviti", dodao je Abazović.
Smjena čelnika ANB tokom panela
Par sati kasnije, tokom panela o obavještajnim agencijama, na kome su učestvovali direktor Bezbjednosno-obavještajne agencije Hrvatske Daniel Markić i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Crne Gore Savo Kentera, objavljena je vijest da je premijer Abazović na telefonskoj sjednici Vlade smijenio Kenteru sa te pozicije.
Kentera je kazao da način njegove smjene nakon najveće akcije otkrića ruskih špijuna u Crnoj Gori, govori o tome kuda zemlja ide, i kome nije bio u interesu uspjeh ANB-a.
"Ako imate najveću operaciju raskrinkavanja ruske mreže špijuna, 35 osoba je protjerano, šest iz ruske ambasade u akciji koju su pohvalili i NATO i partneri, onda je jasno ko je za smjenu bez obrazloženja", kazao je Kentera u prvoj reakciji na smjenu.
Markić je kazao da ne bi komentarisao odluku o smjeni jer je riječ o suverenoj odluci Vlade.
"Da li je odluka dobra, uvjeriće se i premijer i Vlada", rekao je Markić i dodao da će partneri pomno pratiti kako se ANB ponaša.
Na pitanje koliko je Srbija izvođač ruskih interesa u regionu, Markić je kazao da je teško u aktuelnoj situaciji koju je proizvela ruska agresija na Ukrajinu, imati neutralan stav.
"Ako Srbija izabere drugi put (ruski, umjesto evropskog), to je njen izbor. Ali ne možete ekonomski se vezati za EU, a ideološki za Rusiju", kaže hrvatski zvaničnik.
Kentera je dodao da je Rusija u dužem periodu sprovodi maligni uticaj u Crnoj Gori i regionu. On je podsjetio da je ANB od 29. u saradnji sa međunarodnim partnerima i Specijalnim državnim tužilaštvom sprovela akcije otkrivanja i protjerivanja saradnika ruskih obavještajnih službi u Crnoj Gori.
On za vršioca dužnosti direktora ANB izabran 5. maja, od strane manjinske Vlade premijera Abazovića, kojoj je izglasano nepovjerenje 20. avgusta.