Putin ne vidi daljnju potrebu za masivnim napadima na Ukrajinu
Gotovo osam mjeseci od početka invazije Rusije na Ukrajinu, čini se da ruski predsjednik Vladimir Putin ima blaži ton te ističe da ne vidi potrebu za nastavkom masovnih zračnih napada i da će mobilizacija ruskih trupa završiti za dvije sedmice.
"Sada nema potrebe za masivnim napadima jer je većina označenih ciljeva pogođena i nismo si postavili zadatak uništiti Ukrajinu", izjavio je Putin u Kazahstanu u petak, 14. oktobra, nakon sastanka lidera Zajednice nezavisnih država.
Putin je rekao da je Rusija voljna voditi pregovore o okončanju rata. No, naglasio je da će, ukoliko i Ukrajina dođe za pregovarački stol, to morati biti s međunarodnim posrednikom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Također je upozorio na "globalnu katastrofu" u slučaju direktnog sukoba između NATO-a i Rusije. Ipak, rekao je da u ovom trenutku ne vidi potrebu za razgovorima s američkim predsjednikom Josephom Bidenom.
Rusija je započela inmvaziju na Ukrajinu 24. februara, a Putin je u petak poručio da nimalo ne žali zbog "neugodnog" sukoba, koji Rusija naziva i "specijalnom vojnom operacijom".
Putinovi komentari dolaze u sedmici kada je Rusija ispalila mnoštvo projektila i raketa širom Ukrajine, gađajući velike gradove uključujući glavni grad Kijev.
Ovi napadi bili su odgovor na eksploziju koja je oštetila most koji povezuje anektirani Krim i Rusiju, a Moskva je za eksploziju okrivila Ukrajinu.
Njegove izjave dolaze također u trenutku kada Ukrajina ponovno preuzima kontrolu nad većim dijelovima teritorija, dok se ruske trupe povlače.
U septembru je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao da će Rusija regrutirati 300.000 rezervista za podršku ratu u Ukrajini, nakon što je Putin naredio djelimičnu mobilizaciju.
Kremlj tvrdi da nema novog talasa mobilizacije
Putin je 14. oktobra naveo da je naredio djelimičnu mobilizaciju jer je "nemoguće držati front koristeći samo vojnike po ugovoru". Dodao je da je 16.000 mobilizovanih vojnika već angažirano u vojnim zadacima.
"Mislim da će za otprilike dvije sedmice sve mjere mobilizacije biti gotove", rekao je.
Putin odbacio Macronove kritike
Ruski lider odbacio je 14. otktobra komentare francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da Moskva destabilizira mirovni proces između Armenije i Azerbejdžana.
Armenije i Azerbejdžana gotovo tri decenije su u sukobu oko otcijepljene regije Nagorno-Karabah,
Separatisti koje podržava Armenija zauzeli su Azerbejdžanu region uglavnom naseljen Armenima tokom rata početkom 1990-ih u kojem je poginulo oko 30.000 ljudi.
Macron je u intervjuu za televiziju France 2 optužio Moskvu da je namjerno izazvala nedavne sukobe između Armenije i Azerbajdžana, kao dio napora da se destabilizira ionako nestabilna regija.
"Vjerujem da te izjave pokazuju nerazumijevanje toka sukoba", rekao je Putin, dodajući da su Macronove izjave "zvučale neprikladno".
EU poziva na istragu video zapisa koji pogoršavaju tenzije između Armenije i Azerbejdžana
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova izjavila je 13. oktobra da je Macronova izjava "nečuvena i apsolutno neprihvatljiva".
Macron je prošle sedmice, sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom, bio domaćin sastanka u Pragu, koji je za isti stol doveo azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Aliyeva i armenijskog premijera Nikolu Pashiniana.
Evropsko vijeće objavilo je da su se Aliyev i Pashinian u Pragu složili s civilnom misijom Evropske unije duž njihove zajedničke granice, gdje je u sukobima prošlog mjeseca poginulo više od 200 ljudi.
Civilna misija EU započet će u oktobru i trajat će najviše dva mjeseca.
Armenija i Azerbejdžan vodili su još jedan rat 2020. koji je trajao šest sedmica prije prekida vatre uz posredovanje Rusije, što je rezultiralo gubitkom kontrole nad dijelovima regije, koja je dio Azerbejdžana, i sedam susjednih okruga.
Prema prekidu vatre, Armenija je ustupila dijelove teritorije koju je kontrolisala decenijama, a Moskva je rasporedila oko 2.000 vojnika u region da služe kao mirovne snage.
Međutim, situacija u regionu ostaje napeta, a obje strane optužuju drugu za kršenje primirja.
Izvori: AP, AFP, Reuters, Interfax