Sudar pozorišta i politike pred izbore u Podgorici

Spor pozorišnog reditelja Zlatka Pakovića sa Opštinom Podgorica doveo je do prekida saradnje i otkazivanja premijere njegove predstave "Pjer Paolo Pazolini režira Strašni sud".

Taj slučaj pokrenuo je pitanja da li je sloboda stvaralaštva neograničena i zašto je angažovana umjetnost "trn u oku" političkim elitama u Crnoj Gori i regionu?

Predstava "Pjer Paolo Pazolin režira Strašni sudi" je nastala u produkciji Sekretarijata za kulturu i sport opštine Podgorica, a finansijski ga je sa 11. 000 eura podržalo Ministarstvo kulture i medija kroz konkurs za sufinansiranje kulturno-umjetničkog stvaralaštva.

Kako se stiglo dovde?

Rad na predstavi počeo je početkom maja da bi u septembru Paković na svom Fesjbuk profilu objavio da je predstava otkazana po nalogu Sekretarijata.

Iz gradskog Sekretarijata su u obrazloženju odluke saopštili da reditelj nije ispoštovao ugovor u dijelu koji se odnosi na teme koje su oni, kao pruducenti, tražili da obradi u predstavi.

Nakon otkazivanja premijere koja je bila zakazana za 3. oktobar u Kulturno informativnom centru Budo Tomović u Podgorici, reditelj i glumci nijesu mogli da nađu drugi prostor, pa su odlučili da generalnu probu predstave prenose onlajn, 21. oktobra u 21 sat.

Prikazivanje generalne probe zakazali su tri sata prije početka izborne ćutnje uoči lokalnih izbora u Podgorici i još 13 crnogorskih gradova, koji će biti održani 23. oktobra.

Izborna trka za Podgoricu

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) su ocijenili da je otkazivanje predstave napad na umjetničke slobode i potvrda da političari u Crnoj Gori ne podnose kritiku.

Zašto je došlo do spora reditelja i gradske uprave ?

U obrazloženju odluke o otkazivanju saradnje sa Pakovićem, iz opštinske uprave su saopštili da su prilikom ugovaranja saradnje, od reditelja tražili da u predstavi obrađuje teme mizoginije, lijeve intelektualne misli Evrope, šovinizma...

Paković se prema ono što je objavio na Fejsbuku u predstavi bavi društveno-političkim temama, kroz izbor glavnih likova, crnogorskog predsjednika i patrijarha Srpske pravoslavne crkve, iako u tekstu ne pominje njihova imena.

"Sadržaj dramskog teksta nije odgovorao traženom, te nije bio u skladu sa programskim ciljevima. Iz tog razloga, a uprkos naporima na stvaranju preduslova za njenu realizaciju bili smo, nažalost, prinuđeni da je otkažemo", saopštili su iz Sekreterijata za kulturu i sport.

Paković kao ni njegov pravni zastupnik, advokat Siniša Gazivoda nijesu htjeli da za Radio Slobodna Evropa (RSE) komentarišu cijeli slučaj.

Paković je u danima prije nesuđene premijere, preko društvenih mreža poručio da će ona biti odigrana i da je "sloboda moguća, čak i u Podgorici".

Šta su predsjednik i patrijarh 'besjedili' u predstavi

U više objava pisao je i o temi predstave .

Tako je u jednoj od objava opisao scenu "Odricanje predsjednika Crne Gore" sa fotografijom predsjednika Đukanovića.

“Šta je naumio taj vajni Autor? Da na scenu CNP-a izvede tobož mene da se, poslije tri decenije na vlasti, odreknem vlasti i pri tom, grozomorno, da lažno optužim samoga sebe... Ja se, dakle, ovdje kobajagi odričem i cjelokupne svoje imovine - što one koja se, manjim dijelom, vodi na moje ime, što one koja se, neuporedivo većim dijelom, vodi na ni sam ne znam koliko tuđih imena", navedno je na postu.

Osim scene o "odricanjima predsjednika", Paković je na svom profilu podijelio i sadržaj scene koju je nazvao "Nemoguća i nevjerovatna molitva patrijarha srpskog"

"Sveštenici, monasi, episkopi bludniče, truju jedni druge, kradu, lažu i ubijaju, ulagujući se političarima. Sve je u Crkvi laskanje i taština i manija za moći. Crkva je moja aždaja. Je li ovo Sotona govori iz mene, Gospode? Obuzdaj me! Pokaži mi izlaz! Podari mi život", prenosi Paković riječi "patrijarha" iz njegove predstave.

Zašto je sporna predstava koja preispituje DPS i SPC

U crnogorskom društvu postoje dvije polovine. Jedna koja se suprotstavlja autoritetu Demokratske partije socijalista i druga koja se suprotstavlja Srpskoj pravoslavnoj crkvi, preispitujući njenu ulogu i odgovornost u političkom životu na Balkanu, kaže za RSE građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić, komentarišući spor u vezi sa Pakovićevom predstavom.

Ona ocjenjuje da je suprotstavljenim polovinama "zajedničko to što im smeta predstava koja preispituje i jedne i druge":

"Zato danas ni jedni ni drugi neće da daju prostor za igranje predstave. Ni državna ni lokalna pozorišta, ni profesionalna ni amaterska, ni vladajuća ni opoziciona neće da otvore vrata za sumnju, preispitivanje, istraživanje, pobunu."

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kažu da slučaj Paković ilustruje podjele u Crnoj Gori i nezrelost političkih struktura da prihvate provokativan i kritički umjetnički izraz:

"Svaki vid uticaja, cenzure ili zabrane takvog pristupa od strane vlasti predstavlja odstupanje od demokratskih vrijednosti, dok sud o umjetničkim dometima daju struka i gledaoci."

Reditelj Paković

Zlatko Paković je pisac i pozorišni reditelj iz Srbije, regionalno poznat po intrigantnom izrazu u umjetničkoj obradi ključnih tema u državama regiona u kojima je stvarao.

Nakon beogradske premijere predstave "Srebrenica. Kad mi ubijeni ustanemo", prije dvije godine, Paković i glumci su bili mete uvreda i prijetnji.

U Kolarčevoj zadužbini u Beogradu je kao uvod u tu predstavu, 12. jula 2019. godine, održan performans koji je pokušala da prekine grupa od dvadesetak osoba sa nacionalističkim simbolima i likom Ratka Mladića, osuđenog za genocid u Srebrenici i druge zločine.

Paković je svojevremeno izjavio da je pozorište mehanizam da se zločinci osude i žigošu.

Ko je bio Pazolini?

Pjer Paolo Pazolini (Pier Paolo Pasolini) koji se pominje u naslovu predstave reditelja Zlatka Pakovića je bio italijanski filmski režiser, glumac, književnik, političar, novinar, jedan od najvećih italijanskih intelektualaca 20. vijeka.

Ubijen je 1975. godine, a za njegovo ubistvo bio je osuđen Đuzepe Peloci (Giuseppe Pelosi) koji je sve negirao ustvrdivši da je ubistvo politički motivisano.