EU pomaže Albaniji sa 80 miliona evra za borbu sa energetskom krizom
Evropska unija će pomoći Albaniji da se izbori sa energetskom krizom sa 80 miliona evra grantova, poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na zajedničkoj konferenciji za novinare sa premijerom Albanije Edijem Ramom u Tirani, u četvrtak 27. oktobra.
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa na albanskom jeziku, ona je rekla da će odgovor na ovu kriznu situaciju biti mnogo širi od puke budžetske podrške - ali je pominjala i solidarnost između Evropske unije (EU) i Balkana.
"Podrška će biti 80 miliona evra grantova. Imate sistem koji je dobar za pomoć porodicama i malim preduzećima. Drugi dio nije o trenutnoj podršci, već poslije januara za energetski sistem 500 miliona evra grantova za ulaganje u regionalnu energetsku strukturu", rekla je Fon der Lajen.
Premijer Rama je zahvalio Evropskoj uniji na pomoći, ali je ocijenio kao nedovoljnu.
"Tih 80 miliona evra nije nam dovoljno, ali su i dalje važna pomoć i mi smo zahvalni. Koliko će ovo doprinijeti zaštiti cijene za potrošače? Oko jedne šestine. Ako se osvrnemo na ovu godinu, bilo nam je potrebno ukupno 460 miliona evra energije. To je zapanjujuća suma, ali ona je pomogla u inflaciji. Albanija ima najnižu inflaciju u regionu, a jedan od razloga je i to što imamo finansijski štit za cijenu energenata", naglasio je Rama.
Albanski premijer je dalje rekao da cijena energenata neće rasti, dok prijedlog za postavljanje opsega od 800 kilovata ne smatra povećanjem, već postavljanjem razumnog plafona, koji prema njegovim riječima pogađa samo 60 hiljada porodica.
On je dodao da primjer Kosova, koje primjenjuje opseg od 800 kilovata, pokazuje koliko je on vrijedan i koliko će pomoći u uštedi struje.
Trenutno Albanija ne primjenjuje plaćanje energije u paketima. Iako je vlada predložila opseg od 800 kilovata za mjesec oktobar, kasnije je odustala, navodeći da su kiše poboljšale energetsku situaciju.
Premijer Edi Rama govorio je o još jednoj važnoj investiciji, Jadransko-jonskom gasovodu, zajedničkom ulaganju Azerbejdžana, EU i zemalja regiona Balkana.
Rama je objasnio da će ova investicija koja će povezati transatlantski gasovod sa Crnom Gorom i Hrvatskom, što će, prema riječima albanskog premijera, biti dodatna vrijednost za Albaniju.
EU pristaje na 'vanredni porez' za velike proizvođače energije
Na zajedničkoj konferenciji za novinare o "vanrednom porezu na velike proizvođače energije" govorio je i albanski premijer Edi Rama.
On je ovaj prijedlog iznio prije nekoliko dana, dok je u četvrtak, pored predsjednika Evropske komisije, jasno stavio do znanja da će inicijativa biti sprovedena.
"Uvešćemo vanredni porez na tri velika proizvođača energije, a ne na sve HE. Nemam ništa protiv njih, ali oni ne mogu da ostvare ogroman profit jer su imali sreće. Nametnućemo im vanredni porez i tim prihodima ćemo izdržavati porodice u nevolji, uz nadoknadu energije", rekao je Rama.
Inicijativa ima podršku Evropske unije, što je jasno poručila predsjednica Evropske komisije.
"Čak je i Evropska komisija preduzela korake protiv ovih kompanija, koje imaju super prihode. Uzeli smo dio njihovog profita da ga proslijedimo državama članicama za podršku porodicama i preduzećima kojima je potrebna", rekla je Fon der Lajen.
Sa pogledom ka samitu EU-Zapadni Balkan u Tirani
Na zajedničkoj konferenciji pažnja je posvećena i samitu 6. decembra koji će se održati u Tirani između Evropske unije i zemalja Zapadnog Balkana.
Predsjednica Evropske komisije je rekla da će rat u Ukrajini i njegove posljedice biti u centru diskusija na samitu.
"Razgovaraćemo o geopolitičkoj situaciji i o tome kako ćemo dalje podržati Ukrajinu. Mislim da će i energetika imati posebno mjesto na ovom samitu, ali i infrastruktura i kako ćemo nastaviti da se nosimo sa krizom", izjavila je Fon der Lajen.
Dok je premijer Rama rekao da se svaki dan vidi pozitivna sinergija između Evropske unije i Zapadnog Balkana.
"Jedva čekam da svi lideri EU dođu u Tiranu, jer su ovi sa Balkana često dolazili. Hajde da razgovaramo šta treba da radimo zajedno. Iako nismo u EU, oni su shvatili da smo i mi Evropljani i da dijelimo sudbinu u velikim stvarima. Imamo istorijski napredak u odnosima između regiona i EU, a Albanija ima vodeću ulogu", rekao je Rama.
Održavanje ovog samita najavio je prijje nekoliko dana predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel, koji je istakao da je Zapadni Balkan ključni prioritet Evropske unije.
Nakon posjete Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji, predsjednica EK bi trebalo da posjeti Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, te Crnu Goru.