Hrvatska ne očekuje problem u opskrbi motornim gorivima
Ni predstavnici vlasti, ni eksperti ne očekuju probleme u opskrbi Hrvatske nakon novog vala sankcija Rusiji u kojima se zabranjuje izvoz dizel i benzinskih goriva u Europsku uniju, uz neke iznimke.
Investicije u infrastrukturu i geografski položaj omogućile su Hrvatskoj da postane - za sada - slabašno, ali ipak - energetsko čvorište, ocjenjuje ekspert.
"Pripreme za ove mjere traju mjesecima, a naročito je bitna situacija sa zalihama", kazao je novinarima predsjednik uprave Vladine Agencije za ugljikovodike, Marijan Krpan.
Podsjetio je da su još prije nekoliko mjeseci analitičari ARA regije (Amsterdam – Rotterdam – Antwerpen) koja diktira naftni biznis u Europi procijenili su da je ruski udio na europskom tržištu, koje iznosi oko 600 milijuna tona dizela godišnje, otprilike 47 milijuna tona.
Zaliha ima dovoljno
"Dakle, toliko nedostaje. A obavezne zalihe europskih zemalja su 36 milijuna tona plus 15-ak milijuna tona komercijalnih zaliha. Tako da su zalihe apsolutno pokrivene, a to vrijeme se dodatno iskoristilo za 'bildanje' zaliha. Tako da ja u razdoblju pred nama ne očekujem nikakve velike probleme ni cjenovne udare", kaže Krpan.
Hrvatska je u novi krug sankcija Rusiji koji se odnosi na zabranu uvoza derivata, dakle dizel i benzinskih goriva, ušla sa rafinerijom INE u Rijeci, jedinom hrvatskom rafinerijom koja te derivate proizvodi, u ozbiljnom remontu koji će potrajati do proljeća.
Opskrba Mađarske i Srbije preko Hrvatske
Što se tiče Mađarske, Brodić podjeća da za nju i dalje važi izuzeće od potpunog embarga na rusku naftu, uz ogradu da ne smiju dalje prodavati derivate prerađene iz te nafte, a da je mađarska strana sa Jadranskim naftovodom (JANAF) koji vodi od istovarne luke u Omišlju na Krku na sjevernom Jadranu potpisala kratkoročni ugovor o najmu potrebnih količlina nafte koja će stići morskim putem.
"Taj dio je za mađarske kompanije nešto skuplji nego dovoz naftovodom 'Družba' najviše zato što se radi o nafti koja dolazi u Omišalj brodovima, a brodski promet – premda je ova kriza dobavnih pravaca morskim putem pri kraju – još uvijek je nešto skuplji nego doprema energenata cjevovodom", kaže Brodić.
On dodaje da će se i cijena nafte za Srbiju formirati na tržištu. Kako će dio količina stizati brodovima do Omišlja, trošak transporta biti će nešto viši nego da dolazi samo cjevovodom. Treći dio troška biti će transport nafte od Omišlja do rafinerija u Srbiji.
"Cijena korištenja JANAF-a je određena ugovorom i ne vjerujem da će se mijenjati tijekom trajanja ugovora. Hrvatska je u cijeloj priči u dobroj poziciji, jer je postala - još uvijek slabašno, ali ipak – energetsko čvorište", zaključuje Brodić.
Osim toga, Srbija morskim putem može dobivati naftu i preko luka Drač u Albaniji i Solun u Grčkoj.