Finski ministar odbrane: Nećemo čekati Švedsku radi pristupanja NATO savezu
Finski ministar odbrane je u subotu, 18. februara rekao da će ta država postati članica NATO saveza bez čekanja na Švedsku, ako turske vlasti nastave da blokiraju članstvo njihovog nordijskog susjeda u Sjevernoatlantskom savezu.
Miko (Mikko) Savola je rekao AP-u da bi Finska voljela da dvije zemlje postanu članice alijanse zajedno, ali da oni neće zadržavati cijeli proces ukoliko Turska odobri članstvo Finske a ne Švedske, kao što su ranije upozoravali.
"U tom slučaju, mi ćemo postati zemlja članica", rekao je Savola u intervjuu na marginama bezbjednosne konferencije u Minhenu.
Otkad su prekinuli sa višedecenijskom politikom nesvrstanosti u vojne saveze, nakon ruske invazije na Ukrajinu, Finska i Švedska su insisitirale da žele da uđu u NATO savez zajedno.
Ipak, tursko opiranje da prihvati Švedsku kao članicu, osim ako ne pojača pritisak na kurdske grupe u egzilu, rezultiralo je time da je najvjerovatnije da će dvije zemlje se učlaniti u alijansu različitim brzinama.
"Švedska je naš najbliži partner. Skoro svake sedmice naše odbrambene snage vježbaju zajedno. To je vrlo duboka saradnja, i vjerujemo jedni drugima u potpunosti. Ali sada je sve u rukama Turske", rekao je Savola.
Govoreći kasnije u odvojenim panelima u Minhenu, visoki zvaničnici Finske su slali slične poruke. Premijerka Sana (Sanna) Marin je rekla da bi se Finska radije učlanila u NATO zajedno sa Švedskom, ali da "ne može da utiče" na to kako druge države ratifikuju njihovo članstvo.
Finski predsjednik Sauli Ninisto (Niinisto) je kazao da bi tursko "da" za Finsku, a "ne" za Švedsku predstavljalo tešku situaciju.
"Naše ruke su na neki način vezane. Mi smo aplicirali za članstvo. Da li bismo sada trebali reći 'Ne, otkazujemo našu aplikaciju'? Ne, to ne jednostavno ne možemo učiniti", ocijenio je Ninisto.
Sve zemlje članice NATO izuzev Turske i Mađarske su već dale zeleno svjetlo obema zemljama za članstvo u paktu. Mađarska je navela da će to učiniti uskoro, ali Turska tvrdi da Švedska nije učinila dovoljno da umiri turske brige koje se tiču bezbjednosti, što je narušilo odnose u NATO savezu, u vrijeme kada SAD i drugi saveznici žele da nastupaju zajednički protiv Rusije.
Proteklih sedmica, NATO zvaničnici nisu isticali u prvi plan značaj istovremenog učlanjenja dvije zemlje.
Savola je rekao da se nada da će Finska, koja dijeli 1.340 kilometara granice sa Rusijom, postati članica alijanse prije NATO samita u julu.
Do tada, kazao je Savola, Finska se ne brine zbog bezbjednosti, ističući da Finska ima vojnu obavezu, koja u slučaju rata može da broji 280.000 vojnika (od čega 95% rezervista), i planira da kupi lovce F-35 od Sjedinjenih država, investirajući uzgred u pomorske i kopnene snage.
Finska snabdijeva Ukrajinu oružjem od početka rata. Savola je izjavio da vrijednost te vojne pomoći iznosi 600 miliona evra do sada. Planiraju da učestvuju u zajedničkim naporima evropskih zemalja da se u Ukrajinu pošalju tenkovi Leopard 2, ali nije odredila da li će im dati svoje tenkove.
Izvor: AP