Dodik zatražio izuzeće sutkinje Suda BiH Jasmine Ćosić Dedović
Advokat Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) zatražio je od Suda Bosne i Hercegovine (BiH) da se sudija tog suda Jasmina Ćosić Dedović izuzme iz postupka, u slučaju da bude postupala u predmetu po optužnici protiv Dodika. Kao razlog naveo je sumnje u njenu nepristrasnost.
Tužilaštvo BiH je protiv predsjednika bh. entiteta Republike Srpske (RS) Milorada Dodika podiglo opužnicu za krivično djelo "nepoštovanja odluka Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR)".
"Sudija Jasmina Ćosić Dedović svojevremeno je bila kandidat za sudiju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, a Milorad Dodik, tada u svojstvu srpskog člana Presjedništva BiH, protivio se njenom imenovanju na navedenu pravosudnu funkciju u ime BiH", naveo je advokat Goran Bubić u izjavi za agenciju Srna.
Advokat Bubić je uz prijedlog za izuzeće Sudu BiH dostavio i dokaz - pismo tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
"U slučaju da u označenom predmetu ne postupa sudija Jasmina Ćosić Dedović, već drugi sudija Suda BiH, tražimo da se ovaj prijedlog ima u vidu u daljem toku postupka, u slučaju da Tužilaštvo BiH ponovo dostavi optužnicu", navodi se u obrazloženju prijedloga za izuzeće sudije Dedović koje je podnio advokat Goran Bubić na zahtjev Milorada Dodika.
Dodik se u maju 2020. godine usprotivio imenovanju Jasmine Ćosić Dedović u Međunarodni sud pravde u Hagu, jer je, kako je tada tvrdio, bila dio odbrane nekad optuženog za ratne zločine, komandanta srebreničkih jedinica Armije BiH Nasera Orića tokom procesa u Haškom tribunalu.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH je 2020. godine donijelo odluku da Jasmina Ćosić Dedović bude kandidat BiH za sudiju Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, izabranu na osnovu javnog konkursa raspisanog 18. februara 2020. godine. Prijava je proslijeđena, ali ona nije izabrana za sudiju tog suda.
Optužnica protiv Dodika
Sud BiH je optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika RS, vratilo u međuvremenu na doradu Tužilaštvu BiH, potvrdili su iz Suda BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE) 21. augusta.
Ova optužnica je uslijedila nakon što je u Službenom glasniku RS objavljen Ukaz predsjednika RS-a, u kojem piše da se odluke Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) više neće objavljivati u ovoj publikaciji, a time ni poštovati u RS-u.
Ukazom je navedeno i da se u RS-u više neće primjenjivati ni odluke Ustavnog suda BiH. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je svojim odlukama od 1. jula poništio je oba antidejtonska zakona koje je 27. juna usvojila Narodna skupština RS-a.
Ovim zakonima je propisano da se u Službenom glasniku RS-a neće više objavljivati odluke UHR-a i Ustavnog suda BiH, a time ni poštovati.
Schmidt je zbog poteza Skupštine Republike Srpske (RS) tada posegao i za takozvanim Bonskim ovlastima i izmjenio Krivični zakon BiH. Izmjenama je propisano da će se bilo kakve radnje koje narušavaju ustavni poredak BiH tretirati kao krivično djelo.
Izmjenama je kriminalizirano nepoštovanje i neprovođenje odluka visokog predstavnika, a kazna može iznositi do pet godina zatvora.
Uprkos tome, Dodik je 9. jula potpisao sporni Ukaz nakon čega je Tužilaštvo BiH podigno optužnicu.
Tzv. Bonske ovlasti uključuju pravo Ureda visokog predstavnika (OHR) da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje dužnosnike, nameće sankcije, osporava odluke institucija, mijenja sve ustave osim državnog kao i da uspostavlja i gasi institucije.