Predsjedništvo BiH šalje Parlamentu zakon o državnoj imovini

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (BiH) je 21. oktobra usvojilo Prijedlog zakona o državnoj imovini, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa Alija Kožljak, šef kabineta predjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića.


Vlasništvo nad državnom imovinom je već godinama uzrok političkih tenzija između bh. entiteta Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, te državnih vlasti, usprkos ranijim odlukama državnog Ustavnog suda BiH.


Prijedlog zakona će biti upućen u Parlamentarnu skupštinu BiH, iako su za njega glasali bošnjački i hrvatski predstavnici u Predsjedništvu BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, dok je protiv prijedloga glasala srpska članica, Željka Cvijanović.


Prema poslovniku o radu Predsjedništva, za pravosnažnu odluku su dovoljni glasovi dva člana, objasnio je Kožljak.


Prijedlog zakona sada ide dalje u zakonodavnu proceduru, da o njemu raspravlja Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.




Zakon o zabrani raspolaganja državnom imovinom je na snazi od 2005. godine, kada ga je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH, Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown).


Njime je propisano da će ostati na snazi, sve dok se na nivou BiH ne donese zakon o državnoj imovini, što nije učinjeno ni skoro dvije decenije kasnije.


Politički predstavnici iz Republike Srpske godinama tvrde da je u nadležnosti entiteta "sva nepokretna imovina", kao što su rijeke, jezera, šume, planine ili poljoprivredno zemljište, te drugi objekti.


Pri tome ignorišu Ustav BiH, koji navodi da Bosna i Hercegovina, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država.




Ustavni sud BiH je u više odluka poništio zakone o rijekama, šumama, poljoprivrednom zemljištu ili nepokretnoj imovini, koje je izglasala Narodna skupština Republike Srpske, naglasivši da je u "isključivoj nadležnosti BiH da reguliše pitanja državne imovine".


Sud je naglasio da se pitanje državne imovine može riješavati samo na državnom, a nikako na entitetskom nivou, odnosno da Parlamentarna skupština BiH treba donijeti poseban zakon o državnoj imovini, bez određivanja šta bi u tom zakonu trebalo pisati.


Ustavni sud je dodatno naglasio da "činjenica da zakon o državnoj imovini još nije donesen, ne znači da entiteti mogu svojim zakonima regulirati to pitanje".