Putevi migranata kroz Crnu Goru
Priča da je prije mjesec dana dvojicu Avganistanaca doveo blizu Vilusa, sela u nikšićkoj opštini, nadomak granice sa Bosne i Hercegovine.
"Bilo je popodne i ne znam odakle su došli, ali je bilo očito da im se žuri. Nijesu pitali koliko će to da ih košta, a nijesam ni ja ništa pitao. Zaustavili smo se par kilometara prije graničnog prelaza jer su tu tražili da izađu. Rekli su da idu za Bosnu i da ih brat jednog od njih čeka u Sarajevu", priča taksista.
Iako nije vidio, pretpostavlja ih je nedaleko od mjesta gdje ih je ostavio čekao "vodič".
"Imali su skupe telefone i garderobu. Moj je utisak da im to nije bio prvi put da dolaze do Vilusa. Taj ko ih je čekao u šumi će ih pješeke prevesti u Bosnu. A tamo će ih opet neko čekati", kaže taksista.
Poslednjih nekoliko godina prevozi migranate. Kaže da najčešće traže vožnje do graničnog prelaza Metaljka, prema BiH, koji je u opštini Pljevlja.
Putevi migranata kroz Crnu Goru
Njegove riječi potvrđuje i izvještaj Međunarodne organizacije za migracije (IOM) o kretanjima i rutama za period jul-septembar ove godine.
Navedeno je da migranti najčešće izlaze preko Metaljke a ulaze iz pravca Albanije, blizu graničnog prelaza Božaj, nedaleko od Podgorice.
Do tog nalaza su došli razgovarajući sa 245 migranata koje su zatekli u Prihvatnom centru Božaj, na autobuskim stanicama ili na ključnim ulaznim i izlaznim lokacijama, poput Rožaja i Pljevlja.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za RSE navode da je nepromijenjen režim ulaska i izlaska migranata poslednjih godina te da im je Crna Gora na tranzitu ka državama Evropske unije.
"Nakon ulaska (u Crnu Goru) predaju zahtjev za međunarodnu zaštitu koja im omogućava slobodu kretanja. Nakon kraćeg zadržavanja, autobusima, taksijima ili uz podršku krijumčara, pokušavaju nelegalno da pređu granicu prema drugim državama“.
Manje migranata
Policija je do novembra evidentirala preko hiljadu lica u nezakonitom prelasku državne granice.
"I to 873 lica van graničnih prelaza i 186 na graničnim prelazima".
Tvrde da je ove godine broj migranata za oko 45 odsto manji u odnosu na prethodnu.
"U prvih deset mjeseci registrovan je ulazak 2.731 migranta, najviše iz Sirije, Pakistana i Avganistana. Migratorno kretanje na 'zapadno-balkanskoj' ruti je konstantno", navodi MUP.
Ova ruta jedan je od glavnih migracijskih puteva od Azije i Afrike, preko Turske, Grčke, Albanije, i zemalja bivše Jugoslavije prema EU.
Policija i Frontex
Policija smatra da je jedan od razloga za smanjen broj migranata angažovanje Frontex u nadzoru granice i u Prihvatnom centru Božaj.
Frontex je Agencija EU zadužena za primjenu evropskog integrisanog upravljanja granicom.
Pomoć Frontexa u upravljanju granicom prije svega je usmjerena na rješavanje problema ilegalne imigracije, odgovor na promjenu migracijskih tokova i prekogranični kriminal.
Zajednička operacija Crne Gore i Frontex je počela u januaru 2024.
Iz Frnotexa za RSE navode da je saradnja sa crnogorskim vlastima "izuzetna".
"Trenutno, imamo posvećen tim od 64 službenika i specijalizovano osoblje u Crnoj Gori, opremljen najnovijim alatima i resursima za podršku nacionalnim vlastima u upravljanju granicom", saopštila je za RSE Katarzyna Volkmann iz Frontexa.
Nadzor se sprovodi u dužini od 840 km na državne granice Crne Gore, od čega na kopnu 571 i vodi 269 kilometara, na 29 stalnih graničnih prelaza, jednom sezonskom i jednom privremenom.
Mještani prijavlju problemima sa migrantima
Iako granice nadziru policija, Frontex i Vojska dio mještana pograničnih sela prema BiH prijavljuje da im migranti provaljuju u kuće i vikendice, u kojima niko ne boravi.
Milan Miljanić za RSE kaže da su migranti dva puta provaljivali u kuće njegove šire porodice, u selu Balosave, u nikšićkoj opštini.
"Prvi put su bila četvorica i lovci su ih vidjeli. Drugi put sam ih lično ja uveče zatekao. Bilo ih je šest, sedam. Samo su pobjegli u šumu, nijesu htjeli da stanu.Ne idu putem samo šumom bježe".
Kaže da migranti ništa nijesu odnijeli. i dodaje da je selo Balosavi na putu za Viluse, odnosno prema granici.
"Ja ne znam kako znaju te puteve, to je udaljna kuća sa puta, jedno sigurno kilometar u selu. Ušli su kroz prozor, izvršili premetačinu. Tu su pušili, jeli, spremali hranu, to je užas bio šta su ostavili iza sebe".
Miljaniću su iz policije rekli da su nemoćni zbog čega on i mještani strahuju za bezbjednost.
"Mene zanima ko ih tu dovodi i da se to suzbije ... Ljudi tu čuvaju stoku, tu su žene i djeca, sad se plaše. Mi uglavnom vikendom dolazimo."
Problemi i u Pljeviljima
Zbog problema sa migrantima mještani pograničnih sela pljevaljske opštine su 8. juna blokirali put Pljevlja – Metaljka sa ciljem da skrenu pažnju nadležnima.
Tvrdili su da im je imovina i bezbjednost ugrožena jer im migranti upadaju u kuće i objekte.
Sabina Talović iz nevladinog udruženja "Bona Fide", koje godinama pomaže migrantima za RSE kaže da institucije treba da odgovore na ta dešavanja.
"Ali prije svega želim da istaknem da niko ne napušta svoj dom, zemlju i svoj život a da na to nije primoran. Upoznala sam hiljade ovih nevoljnika koji godinama hode drumovima i zemljama koje ne poznaju, noseći sa sobom svoju gladnu, bolesnu i iznemoglu djecu. Svi su primorani da spašavaju gole živote".
Talović smatra da je u Pljevljima potrebno sistemsko rješenje.
"Možda treba razmišljati o otvaranju nekog kriznog centra za migrante gdje se može pružiti podrška u hrani, registraciji i kratkoročnom smjestaju i sl."
Talović poziva na solidarnost sa ljudima u nevolji.
"Možda nam svima nedostaje malo više empatije i solidarnosti što bi smanjilo i nemila dešavanja koja se vezuju za te ljude ili im se pripisuju".
Uprava policije je nedavno saopštila da je formirala grupu za suzbijanje krijumčarenja ljudi i prekograničnog kriminala.
U Crnoj Gori dva centra za migrante
Iz IOM su za RSE saopštili da broj migranata u centru za strance na graničnom prelazu Božaj varira i da je u njemu ove godine bilo smješteno oko 800 lica.
Migranti se po ulasku u Crnu Goru registruju u Odsjeku za strance nakon čega im IOM u dogovoru sa MUP, pruža različite servise usluge.
"Od prevoda (engleski i farsi jezik), pružanja informacija, transport za ranjive kategorije, promovisanje dobrovoljnog povratka, psihosocijalna pomoć, kao i pomoć u odjeći, obući, higijenskim artikalima i sl".
Drugi prihvatni centar je u Spužu, nadomak Podgorice i namijenjen je smještaju porodica, žena i maloljetnih lica bez pratnje.
U Crnoj Gori je rekordan broj migranata, više od 8.000, zabilježen 2022. godine.