Šta se krije iza smrtonosnog sektaškog nasilja u Pakistanu?
U posljednjoj je preko 80 ljudi ubijeno za vrijeme sukoba u okrugu Kurram u provinciji Khyber Pakhtunkhwa od 21. do 23. novembra.
Nasilje je izbilo kada su naoružani napadači pucali na konvoj šiitskih muslimana. Smrtonosni incident izazvao je uzvratne napade na sunitsku muslimansku zajednicu. Strane su 24. novembra najavile sedmodnevni prekid vatre.
Problematična istorija
Pakistan je zemlja sa većinskim sunitskim stanovništvom. Ali Kurram, planinska oblast koja graniči sa Afganistanom, ima veliku šiitsku populaciju.
Decenije sukoba, često oko zemlje, donijele su smrt hiljade ljudi u Kurramu. Samo od jula je ubijeno više od 200 ljudi.
Sjeverozapadni Pakistan je decenijama bio leglo militantnosti. Pojava sunitskih i šiitskih oružanih grupa u regionu pogoršala je sektaške tenzije, kažu stručnjaci.
"Porast militantnih grupa iz rivalskih sekti pretvorio je Kurram u bojno polje za sektašku dominaciju", rekao je Ihsanullah Tipu Mehsud, direktor vijesti na Khorasan Diary, web stranici koja prati militantne grupe u Afganistanu i Pakistanu.
Šiiti kažu da sunitske ekstremističke grupe -- uključujući i Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP), Islamska država-Khorasan i Lashkar-e Jhangvi -- pokušavaju da ih istrijebe ili protjeraju iz Kurrama. Mnoge grupe su ciljale na šiite, koje vide kao otpadnike.
U nekim od najgorih nasilja u Kurramu u posljednjih nekoliko decenija, oko 2.000 ljudi, većinom šiita, ubijeno je između 2007. i 2011. kada je TTP, također poznat kao Pakistanski talibani, pokušao da pregazi distrikt.
Sunitska zajednica krivi za nasilje u Kurramu brigadu Zainebiyoun, šiitsku miliciju koju čine Pakistanci koji su se borili u Siriji. Grupa je uključivala šiite iz Kurrama, od kojih su se neki vratili kući posljednjih godina.
Politička marginalizacija
Stručnjaci kažu da smrtonosno sektaško nasilje u Kurramu takođe proizlazi iz slabe uprave i političke marginalizacije.
Pakistanski granični regioni -- uključujući Khyber Pakhtunkhwa -- bili su poprište smrtonosnih vojnih ofanziva protiv islamističkih i separatističkih pobunjenika, a vojska je optužena da je široko rasprostranjeno kršila ljudskih prava.
Federalna vlada u Islamabadu i moćna vojska, koja ima veliku ulogu u unutrašnjim i vanjskim poslovima, takođe su narušile demokratske norme i institucije.
Islamabad je 2019. godine usvojio zakon koji je snagama sigurnosti u Khyber Pakhtunkhwa oblasti dao široka ovlaštenja, uključujući zadržavanje osumnjičenih u pritvoru na neodređeno vrijeme ili bez optužnice.
Syed Irfan Ashraf, univerzitetski profesor u sjeverozapadnom gradu Peshawaru, rekao je da je pakistanska vojska pokušala primijeniti "autoritarni model upravljanja" u Khyber Pakhtunkhwa regionu. Ovaj model upravljanja, naveo je "sada uzima ogroman danak".