Konaković zatražio od Vijeća ministara BiH da 9. januar proglasi danom žalosti

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je Vijeću ministara BiH inicijativu da 9. januar bude proglašen danom žalosti na teritoriji cijele zemlje, ističući da su to zatražila udruženja žrtava i svjedoka genocida "Majke enklave Srebrenica i Žepa" i "Žene Podrinja".


Vlasti entiteta Republika Srpska (RS) slave 9. januar kao Dan RS-a, unatoč odlukama Ustavnog suda BiH da taj datum ne može biti obilježavan kao Dan RS-a.


U obrazloženju inicijative, Konaković je naveo da 9. januar ima duboko emotivno, političko i historijsko značenje u BiH, ističući da je na taj dan 1992. godine došlo do proglašenja "države srpskog naroda" u BiH.


"Što je bio uvod u planove razbijanja BiH i početak udruženog zločinačkog poduhvata, praćenog zločinima nezabilježenim od Drugog svjetskog rata", naveo je Konaković u inicijativi koju je 8. januara uputio Vijeću ministara BiH.


Naveo je, također, da "ovaj datum predstavlja simbol etničkih podjela, političkog segregiranja i pogubnih posljedica koje su dovele do gubitka ljudskih života, uništenja porodica i generacija koje su pretrpjele posljedice tokom rata".




Vlasti RS-a slave 9. januar, datum kada je 1992. godine u Sarajevu tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar BiH.


Cilj je bio da se taj dio BiH potom pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala.


Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, koji su osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina. U donošenju deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata.



Čitajte: Momčilo Krajišnik i formalno ratni zločinac u BiH, ali Ratko Mladić nije


Ova dva naroda na 9. januar gledaju kao na početak rata u Bosni i Hercegovini, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom na teritoriji RS-a.


Ustavni sud BiH donio je u novembru 2015. odluku, prema kojoj je član Zakona o praznicima RS-a koji govori o Danu RS-a, neustavan.


Osim što se Ustavni sud u obrazloženju osvrnuo i na događaje iz 1992. godine, utvrdio je i da se tad obilježava i krsna slava RS-a – Sveti arhiđakon Stefan, pa se doživljava i kao vjerski praznik.


Ustavni sud BiH nije osporio pravo na dan RS, ali je utvrdio da "Dan RS-a" ne može biti 9. januar.