Tužilaštvo otvorilo istragu protiv vođe kriminalnog klana u Crnoj Gori
Kako su naveli, ubistvo Mijanovića naložio je Zvicer, vođa kavačkog klana, jedne od 11 organizovanih kriminalnih grupa koje djeluju u Crnoj Gori.
Prema Vladinoj Procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala (SOCTA) broj klanova je porastao u posljednje tri godine sa devet na 11.
U dokumentu nije navedeno koje grupe su u pitanju, ali za dva najmoćnija važe kavački i škaljarski klan.
Dominantno se bave krijumčarenjem kokaina na međunarodnom nivou a nerijetko se udružuju sa kriminalnim grupama iz zemalja Zapadnog Balkana.
Upravo zbog šverca kokaina, Radoje Zvicer se od sredine novembra nalazi na listi 50 najtražnijih bjegunaca u Evropi.
Od 2020, kada je teško ranjen u Kijevu, gubi mu se svaki trag. U evropskim dokumentima se ističe da se služio sa najmanje 15 lažnih identiteta.
Zamjenica urednika istraživačkog portala KRIK Bojana Jovanović kaže da su se on i njegovi saradnici našli pod brojnim istragama zahvaljujući 'razbijanju' enkriptovane SKY aplikacije od strane evropskih policija, a koju su kriminalci koristili za bezbjednu komunikaciju.
"Ogranak ove grupe u Srbiji razbijen je u potpunosti još početkom 2021, hapšenjem Veljka Belivuka i njegovih saradnika.
Zvicer godinama uspeva da ostane na slobodi uprkos istragama u Crnoj Gori, ali i Srbiji, Grčkoj i Austriji, pa to što se našao na Europolovoj listi najtraženijih bjegunaca i nije veliko iznenađenje", kaže Jovanović.
Ona smatra i da je i do porasta broja klanova u Crnoj Gori upravo zahvaljujući podacima sa SKY aplikacije:
"Upravo zahvaljujući tim porukama pojedine kriminalne grupe su razbijene, njihove vođe i članovi pohapšeni, što je stvorilo vakuum i uslov za nastanak i razvoj novih grupa koje bi popunile tu prazninu".
Ali to, upozorava za Radio Slobodna Evropa, ne znači promjene u dominantnoj aktivnosti ovih grupa – švercu kokaina iz Južne Amerike u Evropu.
Likvidacije vrše mladići bez mnogo iskustva
Vlada u posljednjoj analizi (SOCTA) ističe da se u djelovanju klanova ide na eliminaciju protivnika, ne samo zbog preuzimanja monopolskog položaja u poslu već i zbog osvete i pokušaja potpune eliminacije članova suprotstavljenih grupa.
Radio Slobodna Evropa i KRIK sačinili su Crnu knjigu, bazu ubistava od 2012. na teritoriji Crne Gore i Srbije koja imaju odlike mafijaških likvidacija.
Ove likvidacije nerijetko se dešavaju u sred dana i na javnim mjestima.
Samo u posljednjih oko pola godine u Crnoj Gori je u takvim obračunima stradalo najmanje pet osoba.
"Ovo što se dešava posljednjih šest mjeseci u Crnoj Gori nam govori da u podzemlju i dalje bukti sukob, ali i da postoji velika opasnost po bezbjednost građana", upozorava Jovanović.
Smatra da su kriminalci, u obračunima sa protivnicima, postali dosta slobodni i opušteni.
"Na to sigurno utiče i što ih ubistva više ne koštaju mnogo jer za njih ne angažuju profesionalce, već mlađe momke koji nemaju mnogo iskustva. Sa druge strane, sigurno računaju i na zaštitu ljudi iz sistema, najčešće policajaca i tužilaca koji im pomažu da ostanu zaštićeni i ispod radara".
Sagovornica RSE napominje da su novinarske i istrage na osnovu SKY poruka pokazale da su kriminalne grupe u Crnoj Gori i zemljama regiona imale saveznike upravo u ovim institucijama, pa čak i u vladi.
SKY - uvid u isprepletanost države i kriminalaca
I u dokumentu crnogorske Vlade se navodi da je identifikovan upliv klanova u institucije, naročito u organima izvršne vlasti i pravosuđa.
To je postalo jasno objavljivanjem materijala sa SKY-a.
Osim uvida u funkcionisanje svijeta kriminala, SKY-a komunikacije su pokazale mnogo veće veze između organizovanog kriminala i države nego se pretpostavljalo.
Vrhovni sud Crne Gore je utvrdio da je policajac u Kotoru 2020. javio kavačkom klanu da se u stanici nalazi šef suparničkog škaljarskog klana Jovan Vukotić, kako bi planirali njegovo ubistvo po izlasku iz policije.
"Ljudi iz institucija i predstavnici vlasti su, pokazalo se, toliko duboko povezani sa kriminalnim grupama pa je veoma teško razlučiti gdje su granice između organizovanog kriminala i države... A jednom napravljene veze, teško je potpuno raskinuti i do kraja 'očistiti' sistem", navodi Jovanović.
Stranim klanovima privlačne zemlje gdje vlada velika korupcija
U dokumentu Vlade se navodi i da su posljednjih godina u Crnoj Gori sve prisutnije strane kriminalne grupe, posebno turske, gruzijske i ruske.
U dokumentu SOCTA 2024 nema detalja o djelovanju konkretno ruskih i gruzijskih kriminalaca, ali se zato turski pominju u "poslovima" od heroina preko trgovine ljudima do pranja novca.
"Od ranije postoji saradnja kriminalnih grupa iz našeg regiona i turskih klanova, pa su pojedinci sa ovih prostora čak tražili i utočište u toj zemlji i krili se kako od policije, tako i od kriminalnih suparnika", navodi Jovanović za RSE.
Zbog čega je strancima ‘privlačna’ baš Crna Gora i da li takav trend primjećuje i u Srbiji i u regionu?
Kriminalce, ističe Jovanović, privlače zemlje sa visokim stepenom korupcije:
"Jer tamo gdje postoji velika korupcija, lako možete da se bavite kriminalom i da budete zaštićeni. Zbog toga su zemlje u regionu, a prvenstveno mislim na Srbiju, postale utočište za kriminalce koji su pod istragama u svojim zemljama".
Jovanović ističe da će sudski epilozi u pokrenutim slučajevima u Crnoj Gori i zemljama regiona pokazati da li zaista postoji obračun sa kriminalom ili je sve to dio predstave za javnost.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o Crnoj Gori ocijenila da je Podgorica ostvarila dobar napredak u pogledu borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Komisija očekuje od Crne Gore da sada poveća efikasnost procesuiranja i presuđivanja u slučajevima organizovanog kriminala.