U borbu protiv govora mržnje nakon tragedije na Cetinju uključilo se Tužilaštvo
Ovako za Radio Slobodna Evropa (RSE) Cetinjanin Marko Roganović obrazlaže odluku da prijavi Tužilaštvu naloge sa kojih su objavljivane poruke mržnje nakon masakra 1. januara u kojem je ubijeno 13 osoba, među kojima i dvoje djece.
Sličnu odluku donijela je i S.D. iz Podgorice.
"Danima sam čitala otrovne komentare i razne fašističke poruke. Nisam mogla da vjerujem da u nekim ljudima postoji tolika količina mržnje. Prikupila sam materijal (screenshotove) i predala tužilaštvu", ispričala je za RSE.
Naime, osim poruka empatije koje su dominirale bilo je i onih sa govorom mržnje prema Cetinju i njegovim građanima.
Zbog takvih objava Više državno tužilaštvo Crne Gore, koje je pokrenulo praćenje govora mržnje na različitim platformama, formiralo je, kako su rekli za RSE, četiri predmeta.
Osim građana i Uprava policije prijavljuje tužilaštvu negativne komentare nakon cetinjske tragedije, dok su nevladine organizacije objavile uputstvo kako i kome da se prijavi govor mržnje.
Ustav Crne Gore u članu 7 zabranjuje izazivanje ili podsticanje mržnje po bilo kom osnovu.
Novčane kazne predviđene su za pravna i fizička lica koja ne uklone nezakonite komentare sa portala. Kazne za osnivače medija su od hiljadu do osam hiljada eura, dok odgovorna fizička lica mogu biti kažnjena do hiljadu eura.
Šokantni komentari nakon tragedije
U dijelu komentara nakon Martinovićevog masakra, Cetinjani su opisivani najuvrjedljivijim riječima.
Iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) ukazali su na elemente govora mržnje koji je, najčešće, Cetinjane proglašavao kolektivno krivima za tragediju.
"Oni su targetirani diskriminatornim, mrzilačkim, dehumanizujućim narativima, koji cijelu jednu zajednicu označavaju dijagnozama i kletvama iz nacionalističkih mitova", naveli su iz CDT-a.
"Cetinje ne treba razoružati, njega treba razoriti", bio je jedan od komentara na mrežama koji je 'lajkovao' jedan profesor podgoričke gimnazije, što je za S.D. bio okidač da nalog i tog profesora prijavi Tužilaštvu.
"U tom momentu su mi se popalile sve lampice i zapitala sam se ko su ljudi koji obrazuju našu djecu. Ovaj podržavalac je jedan od njih. Živimo moralno posrnuće", kaže S.D.
Roganović navodi da je njegov motiv za prijavu bila činjenica da su slični narativi 'već viđeni' prije dvije godine kada je Vuk Borilović ubio deset osoba na Cetinju.
"Nepojmivo mi je da ljudi mogu pisati takve stvari. Niko od nadležnih tada nije reagovao a trebalo je da se pokrenu i nešto urade", dodao je on.
Da je govor mržnje godinama nekažnjiv, ukazali su iz CDT-a. Time je, kako navode, stvoreno okruženje u kojem su ovakvi ispadi postali svakodnevni i društveno prihvatljivi.
Tragedija 'objašnjena' i 'Njegoševim prokletstvom' zbog Lovćena
Roganović ističe primjer jednog od najčešće dijeljenih komentara u kome se tragedije povezuje sa navodnim "Njegoševim prokletstvom".
"Tu su bili i pozivi da se vratimo vjeri, a postavljanjem kapele na Lovćenu skinemo prokletstvo sa Cetinja".
Naslovnicu sa takvim pozivom objavio je srpski Telegraf 4. januara, koju je ilustrovao slikom Njegoša, srušene kapele na Lovćenu, kao i fotografijom masovnog ubice Aca Martinovića.
Vraćanje kapele na Lovćen politički je cilj djela vlasti, predvođene nekadašnjim proruskim Demokratskim frontom, predsjednika crnogorskog parlamenta Andrije Mandića.
Oni podržavaju obnovu kapele koja je postojala prije izgradnje Mauzoleja u kome su Njegoševi posmrtni ostaci od 1974.
Kapelu je podigao Njegoš 1845. i posvetio je stricu a po sopstvenoj želji, u njoj je sahranjen. Srušena je tokom Prvog svjetskog rata.
Srpska dinastija Karađorđevići izgradila je novu 1925, nakon prisajedinjenja Crne Gore Srbiji, a zatim Kraljevini Jugoslaviji, pod njihovim patronatom.
Zbog toga pristalice crnogorske nezavisnosti kapelu smatraju simbolom srpske okupacije. Sa skupa 2020. su poručili da će Mauzolej braniti životima.
I Srpska pravoslavna crkva traži obnovu kapele, navodeći da je u pitanju Njegoševa posljednja želja, uz tvrdnju da je on "stavio prokletstvo" ako to ne bude ispunjeno.
Spornih sadržaja bilo je i u pojedinim crnogorskim medijima.
Tako je portal Aktuelno objavio tekst pod naslovom "Trinaesta žrtva svetosavskog ritualnog masakra na Cetinju" u kojem sugeriše da je Martinović Srbin a žrtve Crnogorci.
To je oštro osudila ministarka kulture i medija Tamara Vujović, koja je kazala da je taj "skaradan tekst pokušaj da se strašnom zločinu da vjerski i nacionalni kontekst", što može imati teške posljedice na društvo.
Ukazala je da su se opasne interpretacije ovog tragičnog događaja pojavile i u drugim, mahom regionalnim medijima.
"Oni su ovaj zločin povezivali s jednako jezivim konstrukcijama, poput toga da je riječ o "božjoj kazni prema Cetinju".
Pozvala je institucije i pravosudne organe da u skladu sa zakonom preduzmu neophodne korake.
O tekstu na portalu Aktuelno Uprava policije je obavijestila tužilaštvo.
Što se tiče reakcija na pisanje srpskih tabloida Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge je saopštio da je "jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju za ponavljanje narativa", koji insistiraju na etničkim podjelama i produbluju društvene tenzije.
Najavili su dodatne mjere nadzora nad medijima, uključujući i programe koji se reemituju putem kablovskih operatora.
Na upit RSE šta su preduzeli, odgovorili su da još nisu održali sjednicu, te da će se oglasiti nakon nje.
Kome se obratiti?
Prema Zakonu o javnom redu i miru, prekršaj je svaki oblik izražavanja ideja koji podstiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje.
S druge strane, krivično djelo čini onaj ko javno podstiče na nasilje ili mržnju po osnovu rase, porijekla, nacionalne ili druge pripadnosti.
Građani sadržaja na koje se odnose ove odredbe mogu prijaviti Višem državnom tužilaštvu ili Upravi policije.
Krivična prijava se podnosi Višem državnom tužilaštvu na mail vdtpg@tuzilastvo.me ili Upravi policije - lično ili na broj 122.
Policija je dužna da o prijavi obavijesti državnog tužioca.