Otkazivanje samita lidera Zapadnog Balkana i EU blamaža BiH, ocijenjeno na saslušanju u Parlamentu BiH
Saslušanje je održano pred komisijama za vanjske poslove, te za borbu protiv korupcije, a zakazano je nakon otkazivanja samita samo šest dana prije njegovog održavanja.
Taj skup bio je zakazan za 4. i 5. decembar prošle godine u Neumu, jedinom bh. gradu na Jadranskom moru, a trebao je okupiti oko 165 zvanica, uključujući ključne lidere iz regiona i EU.
Safet Kešo, član Komisije za vanjske poslove, kazao je da je otkazivanje samita u Neumu bila "najveća moguća blamaža države na međunarodnom planu" i da građani trebaju dobiti odgovor na pitanje zašto je do toga došlo.
"Bili smo šokirani viješću da je došlo do propasti samita lidera Zapadnog Balkana i smatrali smo to najvećom mogućom blamažom države BiH u poslijeratnom periodu. Nije mala stvar pozvati toliki broj ljudi i imati ovakvu situaciju", kazao je Kešoo.
Članovi parlamentarnih komisija u utorak su saslušali ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, dok se predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto nije pojavila.
Kako je rečeno na saslišanju, Krišto je odustvom prekršila Zakon o parlamentarnom nadzoru BiH, jer obavijest o tome da je spriječena nije uputila 48 sati ranije.
"Ko je kriv?'
Samit u Neumu je otkazan nakon što je Vijeće ministara BiH njegovu organizaciju dodijelilo firmi bez radnog iskustva.
To je rezultiralo žalbom drugih ponuđača, poništavanjem javnog poziva, te otkazivanjem ovog važnog političkog događaja, zbog čega su zahtjev za javno saslušanje nadležnih podnijeli poslanici i članovi parlamentarne komisije Safet Kešo, Midhat Čaušević i Mladen Bosić.
Član Komisije Midhat Čušević ocijenio je, također, da je odgađanje samita u Neumu jedna od najvećih blamaža države, koja se dogodila "zbog lažiranja papira od firme koje nije ispunjavala uslove".
"Javnost treba da zna da je firma, koja je dobila posao za organizaciju samita, dostavila dva dokumenta za koje je dokazano da su nedostatna. Također, nije bila registrovana u momentu izdavanja potvrda koje su uslov za sudjelovanje u javnoj nabavci", kazao je.
Čaušević je, među ostalim, pitao šta se čekalo do 17. oktobra 2024., da na sjednici Vijeća ministara BiH bude formiran tim za organizaciju samita u Neumu.
"Od formiranja tima, do raspisivanja javnog poziva, prošlo je gotovo mjesec. Da li se svjesno činilo sve da proces bude doveden u fazu nedovoljnog vremena i da se dođe u situaciju da imamo izbor onog koji neispunjava uslove", kazao je Čaušević.
Konaković kaže da nije bio uključen
U uvodnom obraćanju, ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković kazao je da nije bio u BiH ni kada je samit zakazan, niti kad je otkazan, te da nije njegova dužnost bila ni da bude uključen.
"Za organizaciju samita saznao sam iz medija, jer tako i treba biti. Ministarstvo vanjskih poslova uključeno je u tehničkom i protokolarnom dijelu, i nema ulogu uopšte. Slažem se da je to bila blamaža i da je BiH pretrpjela reputacijske rizike, ali nemam nikakvu odgvornost", kazao je Konaković.
Tokom saslušanja Konakoviću je postavljeno i pitanje koga smatra "odgovornim za propast samita i protiv koga je pokrenut proces odgovornosti".
"Najveću odgovornost snosi predsjedavajuća Vijeća ministara BiH koja je dobila odluku o organizaciji. Ne mogu oteti nadležnosti", rekao je Konaković.
Na Konakovićevu konstataciju, odgovorio je Mladen Bosić, član parlamentarne komisije, ističući da organizovane države za pet dana organizuju samit, koji čak nije ni bio predviđen.
"Odgovorni ste zbog ugleda države koju predstavljate u svijetu, a nište nista poduzeli. Šokantna je činjenica da kažete da niste znali za samit", poručio je Bosić ministru vanjskih poslova BiH.
Tokom saslušanja, moglo se čuti i da su na sastancima tima za pripremu samita u Neumu, učestvovala dva predstavnika Ministarstva vanjskih poslova, odnosno Konakovićev zamjenik i šef njegovog kabineta.
Sabina Ćudić, koja je predsjedavala parlamentarnim saslušanjem, kazala je da je jedino Ministarstvo vanjskih poslova BiH imalo dva člana organizacionog tima, ističući da je zbog toga neodgovarajuća konakovićeva trvrdnja da nije imao informacije.
"Također, to je jedno od tri ministarstva iz čijeg budžeta je izdvojen novac za organizaciju", navela je Ćudić, postavljajući pitanje ko je odgovoran za propuste.
Na samitu u Neume su trebala biti razmatrana politička, ekonomska i društvena pitanja, bitna za integraciju zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Samiti lidera Zapadnog Balkana i EU su dio "Berlinskog procesa", međuvladine inicijative za povezivanje zemalja Zapadnog Balkana i EU, pokrenute 2014. godine na inicijativu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel.
Služi kao platforma za suradnju na visokom nivou između zvaničnika Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije, sa fokusom na stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta, sa oko 18 miliona ljudi.