Republika Srpska u Vašingtonu lobira za ukidanje sankcija Dodiku i Cvijanović
To su zadaci koje su vlasti tog bh. entiteta postavile američkoj advokatskoj kancelariji "Zell & Associates International Advocates", sa kojima su sklopili sporazum 27. decembra prošle godine.
Prema registracionom dokumentu u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid, advokatska kancelarija će ove ciljeve na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ostvarivati kroz komunikaciju sa predstavnicima tamošnje izvršne i zakonodavne vlasti, kao i nevladinim sektorom.
Do sada, ugovori RS sa lobističkim i advokatskim kućama u SAD su se, uglavnom, odnosili na promociju investicija i pravno savjetovanje, a te usluge su koštale nekoliko desetaka hiljada dolara mjesečno.
U dokumentu u koji je RSE imao uvid, podaci o cijeni ovih usluga su zatamnjeni.
Potpisnici su Danijel Dragičević, šef Kabineta predsjednika RS, i Mark Zel (Marc Zell), ispred advokatske kancelarije.
Zel nije odgovorio na upit RSE o tome kakve aktivnosti planiraju, te da li situaciju mijenja to što se od 17. januara i Dragičević našao pod američkim sankcijama.
Vlasti u RS od ranije su otvoreno navijale za pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD, očekujući u tom slučaju promjenu američke politike prema tom bh. entitetu.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija, već dvaput do sada je sankcionisala Dodika, predsjednika RS zbog antidejtonskog djelovanja, dok je Željka Cvijanović, trenutna članica Predsjedništva BiH, takođe, pod sankcijama zbog istih razloga.
Na "crnoj listi" je i većina entitetskog rukovodstva, ali se ukidanje sankcija za njih u ugovoru ne spominje.
Kakvi su zahtjevi?
Kancelarija predsjednika RS, kao zvanični potpisnik, traži od advokata "kreiranje i promociju dijaloga između RS i nadolazeće Tramp 2.0 administracije, sa ciljem poboljšavanja odnosa između RS i njenog rukovodstva sa SAD".
Dodaju da se ovo čini "u svjetlu evoluirajuće geopolitičke situacije koja utiče na Zapadni Balkan i Istočnu Evropu, prouzrokovane, između ostalog, ukrajinsko-ruskim ratom i njegovim potencijalnim završetkom".
Sem ukidanja sankcija Dodiku i njegovoj porodici, te Željki Cvijanović, traži se i svojevrsno "raspakivanje" Dejtona.
"Promocija javnog preispitivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma unutar SAD, nakon 30 godina praktičnog iskustva, fokusirajući se naročito na Aneks 10 sporazuma, koji se tiče uloge, preporuka i odluka visokog predstavnika", navodi se u dokumentu, kao jedan od zahtjeva.
SPECIJALI RSE: Sve karte Dejtona | Tajne Dejtona | U prvom redu dejtonske historije
Aneks 10 daje ovlašćenja visokom predstavniku u BiH, te navodi da je on konačni autoritet za tumačenje sporazuma.
Vlasti u RS ne priznaju Kristijana Šmita (Christian Schmidt) za visokog predstavnika, te žele da se ova uloga ukine.
O kakvoj se kompaniji radi?
O kompaniji "Zell & Associates International Advocates" se ne može naći mnogo podataka na internetu.
Postoji evidencija da su u nekoliko slučajeva zastupali klijente u SAD, uključujući pred Vrhovnim sudom, u kojima se navodi ista adresa u Njujorku, kao u dokumentu priloženom Ministarstvu pravde.
U tim slučajevima, predstavljao ih je Mark Zel, koji je osnivač advokatske kancelarije "Zell, Aron & Co", bazirane u Jerusalimu, u Izraelu.
Na sajtu ove kompanije se navodi da je Zel član nekoliko advokatskih komora u SAD, te potpredsjednik organizacije "Republicans Overseas", koja predstavlja američke Republikance koji žive u inostranstvu.
Zel podržava Donalda Trampa još od njegove prve kandidature za predsjednika, 2016. godine.
Lobiranje RS u SAD
Pretragom baze američkog Ministarstva pravde, iz Bosne i Hercegovine je registrovano šest trenutno aktivnih entiteta koji zastupaju RS.
Radi se većinom o advokatskim kancelarijama i konsultantskim kućama, koje su, uglavnom, imale zadatak promocije investicija, i svojevrsnog "rebrandiranja" Republike Srpske.
Od 2019. godine je aktivna advokatska kancelarija "McGinnis Lochridge", koja savjetuje RS po pitanju Dejtonskog sporazuma i drugih dokumenata koje je BiH potpisala, te održava sajt BiH Dayton Project, koji objavljuje vijesti iz BiH na engleskom jeziku.
Među zastupnicima je i Predstavništvo RS u Vašingtonu, koje od 2023. vodi Drina Vlastelić Rajić. Prije nje na toj funkciji je bio Obrad Kesić, koji se preselio u Brisel, kada je imenovan za šefa Misije BiH pri Evropskoj uniji.
RS svoje interese u inostranstvu promoviše preko osam predstavništava, koja se osim u SAD-u, nalaze u Srbiji, Rusiji, Grčkoj, Austriji, Belgiji, Njemačkoj i Izraelu.
Ove godine, ukupni budžet za ta predstavništva iznosi 6,5 miliona maraka (oko 3,3 miliona evra), što je smanjenje u odnosu na prošlogodišnjih 7,62 miliona maraka (oko 3,9 miliona evra).
Kesić je 2022. za RSE rekao da Predstavništvo već godinama ima budžet od oko 300.000 dolara.
Iz Predstavništva nije odgovoreno na upit RSE koje aktivnosti konkretno provode, a da se tiču sankcija protiv zvaničnika RS.
Dodik i Tramp
Milorad Dodik je u većini javnih obraćanja prethodnih godina, kada je govorio o politici u SAD, pružao podršku Trampu i izražavao nadu da će on ponovo doći u Bijelu kuću.
Nakon Trampove inauguracije, Dodik je na mreži X objavio da uspjeh Trampove politike znači da će "svijet biti bolji, sigurniji, mirniji".
Nakon Trampove izborne pobjede, Dodik je sa pristalicama izašao ispred Palate predsjednika RS, te rekao da je to "pobjeda Amerike kojoj vjerujemo".
"Mi ne tražimo nekoga da navija za nas u Americi, ali tražimo da bude objektivan i to je ono što vjerujemo da ćemo dobiti sa te strane", kazao je tada Dodik.
Krajem 2023., Dodik je izjavio da će proglasiti nezavisnost, ukoliko Tramp bude ponovo predsjednik, te da je slično planirao tokom njegovog prvog mandata, ali da to nije učinio, jer su se "neki oko mene uplašili".
Dodik je i tokom prvog Trampovog mandata pružao podršku američkom predsjedniku, ali bez opipljivih rezultata za RS.
Inače, američki ambasador u BiH, Majkl Marfi (Michael Murphy) je početkom decembra prošle godine izjavio za RSE da su SAD i njihova politika u prethodnih 30 godina imale dvostranačku podršku i Demokrata i Republikanaca, bez obzira ko je bio predsjednik, a to je podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i multietničkom karakteru BiH.
Kako je rekao, radi se o "ključnim strateškim ciljevima koji stoje već 30 godina, te da se neće promijeniti".